Ads by Google Ads by Google

Nonofo faatali pea aufai faiva aso toe tatala ai Maketi o i’a


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

O lo o nonofo fa’atali pea le to’atele o le aufai faiva a le atunu’u, aemaise lava i latou o lo o fa’aaogaina va’a fagota alia e fagota mai ai i’a mai le gataifale o le atunu’u, i se taimi ma se aso e toe tatala aloaia ai le maketi o i’a o lo o i le itu i tua o le maketi fou i Fagatogo.

 

O le vaiaso na te’a nei na fa’aalia ai e ni isi o le aufai faiva i le Samoa News logona le fiafia i le tuai ona toe tatala o le maketi o i’a, i le mae’a ai lea ona taofia e sui o le Matagaluega o le Soifua Maloloina o le toe fa’atauina o a latou i’a i tafatafa o le alatele.

 

“Afai ua le mafai e le malo ona saili se nofoaga talafeagai e fa’atau lelei ai a matou i’a, pau la lea o ituaiga nofoaga e mafai ona matou fa’aaogaina e fa’atau ai a matou i’a, o le tu’u lea i totonu o kula tetele ae fa’atau i tafatafa o le alatele, e le gata e afe gofie e tagata, ae toe latalata i o matou aiga, ae afai e tau fa’atau atu a matou i’a ae tulioso mai le malo ma taofi, o fea la o le a matou sulu i ai”, o le saunoaga lea a le susuga ia Reupena Malofou, o se ali’i faifaiva mai le afioaga i Nu’uuli.

 

Na taua e Malofou i le Samoa News le faateia o i latou i le vaiaso na te’a nei, ina ua aga’i atu sui o le Ofisa o le Soifua Maloloina ma poloaina i latou e aveese a latou i’a mai le nofoaga o lo o fa’atau ai, ona e le o tusa ma tulafono tau i le soifua maloloina o taumafa, aemaise ai fo’i, o ni isi o a latou i’a e laiti tele, e le o ausia le lapopo’a e tatau ona fa’ataga ai ona fa’atau i’a i le atunu’u.

 

Na taumafai le Samoa News e fesiligia le Vaega o le Ofisa a le Soifua Maloloina o lo o gafa ma le asiasia o Fale’aiga i le atunu’u mo se fa’amaoniga o lenei mataupu, peita’i na taua e se tasi o a latou sui Sinia le leai o se gaioiga fa’apea na latou faia i le aso Faraile na te’a nei, ae o lo o fa’aauau pea ona fa’ataga le to’atele o le aufai faiva i le atunu’u e fa’atau a latou i’a i soo se vaega o le alatele, sei vagana ua i ai ni vaega e le tusa ai ma le tulafono, ona fa’atoa mafai lea ona fai i ai se gaioiga a le Ofisa.

 

I le vaiaso lava fo’i na te’a nei, na fa’aalia ai e ni isi o ali’i faifaiva e to’alua i le Samoa News le faigata ona fa’atau atu o a latou tau i’a i le atunu’u, ona ua leai se nofoaga mautu e nonofo lelei ai ma fa’atau atu a latou tau i’a.

 

“O ni isi o taimi e fa’asea ai le mamalu o le atunu’u i le umi ona ta’atitia o tau i’a i totonu o kula aisa, atoa ai ma le aumai soo i fafo ma toe tu’u i totonu, pe afai e fia maimoa i ai tagata fa’atau, ma ua avea ai lea tulaga ma auala ua tau le taulia ai tau i’a i ni isi o taimi, afai fo’i e fa’atau i ni isi o faleoloa, e mautinoa lava le fa’atau tia’i ma ma’imau ai le tautiga i le po atoa, ae ana fa’apea ua toe tatala le maketi o i’a i Fagatogo, atonu e le toe fetaia’i ni isi o i matou o le aufai faiva ma lenei fa’afitauli, ae o le a vave fo’i ona taulia a matou tau i’a ma maua ai nai seleni e tausi ai le aiga”, o le saunoaga lea a Poasa Tauiliili o Vaitogi.

 

I le mae’a ai o le ulua’i fa’aaliga a le aufai faiva i le masina na te’a nei, lea na mafai ai ona fa’alauiloa i’a sa mafai ona latou fagotaina mai i le po ma fa’atau atu i le atunu’u, na taua ai e le Fa’atonusili o le Ofisa o Alamanuia o le Sami ma le Vaomatua (DMWR) ia Ruth Matagi-Tofiga i le Samoa News, le fa’aauau pea lea ona matou galulue ma le Matagaluega o Alamanuia ma le Tamaoaiga (DOC), mo le fa’amautuina o gaioiga uma e moomia le fa’aleleia, a o lumana’i ai le toe tatalaina o le maketi o i’a i Fagatogo.

 

“E le o toe tele ni vaega o lo o totoe ona toe tatalaina loa lea o le galuega, pau ni isi o vaega o loo tau fa’amautu i le taimi nei, o le tulaga lea i le tofiaina o se tasi e vaaia ma pulea le nofoaga, ina ia mautinoa e tulaga lelei lona tausiaina ma saogalemu mo le aga’i atu i ai o le atunu’u, ae maua ai fo’i seleni mo le aufai faiva a le atunu’u”, o le saunoaga lea a Matagi-Tofiga i le Samoa News i le masina na te’a nei.

 

O le fa’aiuga o le vaiaso na te’a nei na usuia ai le Fonotaga lona 168 a le Komiti Fa’afoe o Faiga Faiva a le Pasefika i Honolulu, mo le talanoaina o ni isi o mataupu e fa’atatau i tulaga tau faiga faiva i le Pasefika e aofia ai ma Amerika Samoa.

 

O se tasi o vaega o le ripoti a Amerika Samoa sa mafai ona folasia i luma o lea fonotaga, o le tulaga lea i le toe tatalaina o le maketi o i’a mo le aufai faiva a le atunu’u, aemaise ai o le vaai mamao i le tulaga o le fa’atautaia lea o le maketi i’a e se kamupani tua.

 

O lo o taua i le ripoti e fa’apea, e le toe umi ae toe tatalaina loa le maketi o i’a i Fagatogo, i lalo o le fa’atautaiga a lana pulega fou. O lenei maketi sa fausia i se vaega tupe mai le Komiti Fa’afoe, lea sa fa’atonu ma pulea a le Ofisa o le DOC, ma ua fa’amoemoe e lisi atu i se ali’i faipisinisi, o ia fo’i lea ua filifili e avea ma pule fou o lenei nofoaga.

 

E ui o le fuafuaga na mafua ai ona fa’ataoto le fausiaina ma le tatalaina o le maketi o i’a, ina ia maua ai le avanoa e fa’atau ai i’a a le au faifaiva, peita’i o le fa’afitauli na mafua ai ona tapuni, o le taugata o le totogi atoa ai ma le tau e fa’afoeina ai le maketi o i’a.

 

O le asosi a le Tautai o Samoa Longline Association sa tu’uina atu i ai le lisi, peita’i na fa’ama’amulu ona o le tulaga i le totogi o le rent ma le inisiua sa moomia, e pei ona i ai le $2,000 e totogi mo le rent i le masina, ma le $1 miliona mo le inisiua.

 

Ui o lea, na taua i le ripoti le le o toe mamao o se taimi ae toe tatalaina loa le maketi o i’a i Fagatogo.