Puipui A.S mai le a’afia i fa’ama’i tuga o laau
E tolu ituaiga o fa’ama’i tuga o la’au o lo ua o’o mai le ali’i foma’i fa’apitoa o la’au, Dr Philip G. Cannon, o le Matagaluega o Fa’ato’aga a le Iunaite Setete e sailia pe ua o’o mai ia i tatou, pe leai, ae avatu fa’afautuaga tima’iga i le atunu’u, ia puipuia i tatou mai le o’o mai i ai o nei “ma’i o la’au.”
“O lo ua fa’akonekarate lo’u nei sui, ina ia ou o’o mai i Amerika Samoa ma Samoa Tuto’atasi, ina ia sailia lelei, pe ua o’o mai le fa’ama’i o le “Puccinia Psidii” lea e foliga mai e maua ai la’au i le laumigimigi ma ua foliga mai o se lega i lau o isi la’au, ae pefu pa’epa’e pe afai e tele luluina le lala la’au o i ai lau ua migimigi.
Va’ai i le ata, ona tatou iloa patino lea, ua amata ona va’aia iinei lea ituaiga o fa’ama’i, ae ua fa’ailoa mai, “E le’i maua e nei ali’i i le tolu aso talu ona fa’ato’ai mai, se la’au ua a’afia i lea tulaga.” O se tala e fiafia ai, ae afai tatou te taga’i i ata sa fa’aalia o foliga mai o lau la’au ua a’afia i le Puccinia Psidii, ua tatou va’aia ia ituaiga lau la’au i nisi o tatou togala’au ‘aina ma isi la’au tutupu tu lata i le sami.
Ona o gaoioiga fa’atopetope ua faia nei e le Matagaluega o Fa’ato’aga a le Malo Tele, ina ia taofia le o’o mai o lea ituaiga o fa’ama’i i o tatou laufanua ma a’afia ai tatou meatoto, o lea ua talosagaina ai, “Aua ne’i toe taumafai se tasi e o’o mai ni la’au toto i le atunu’u ae le’i mua’i fa’aasuina i malo o lo’o aumaia ai.”
Lona lua o fautuaga, “O le tele o nei fa’ama’i fita, e afua ona fe’avea’ia fa’asolo atoa i atunu’u vavalalata i feoa’iga o va’alele, ona o fugala’au ma latou ‘au o lo’o auina mai isi atunu’u.”
Ua fa’ailoa mai fo’i, “E le’i mae’a lelei fo’i se sailiiliga o fa’ato’aga ma la’au o Samoa Tuto’atasi i le fa’ama’i lea ua fa’aigoaina o le “Pefu Auro” lona fa’asalalauga o i ai nei i Hawaii. Peita’i i isi fa’ama’i tuga e lua sa faailoa mai, ua mae’a i ai lea i Samoa ona o fa’ato’aga Koko e matele ina a’afia ai.
O le fa’ama’i lona lua o le “Phellinus Noxius.” O le ituaiga Limu lea e fa’aigoaina o le Limu Mea i le tele o faifa’ato’aga i Samoa Tuto’atasi, ma e pepe ai lava Koko i le tele o taimi, ona ua le mafai ona tineia le fa’ama’i lena, ua sosolo lava e pei o le tane teuteu lona foliga mai i le pa’u o le pogati koko.
I Cosrae, le isi motu o le Atumotu o le Atu o Mikorenisia, ma o lo’o i lalo fo’i o le puipuiga a Amerika, sa latou fa’ailoa mai, “E mafai ona pe le limu pea pe afai e salusalu ese uma mai le pogati la’au ua a’afia, ae sasa lea pogati la’au a’afia i fua o le ano [ginger] lea e ola solo i le togavao.”
I le isi fa’ama’i lea e foliga mai e pefu pa’epa’e, e matele fo’i i la’au ua fuga e aoga tele mo teu fugala’au, ma e te mafatua pe afai e te latalata i lea la’au pe ete asaina fo’i i sau savaliga, aua e puaina mai ai le pefu pa’epa’e, ae matua mimigi ai fo’i pogati la’au ma tuai ai ona tupu maualuga la’au pe a fa’atusaina i la’au e le o a’afia.
Pe afai e taofiofia le fa’aulufale mai o fugala’au mai fafo ma o latou ‘au ae le’i fa’aasuina, masalo e tuai fo’i ona a’afia i tatou i lea lava fa’ama’i.
“O le taofia, o se tali lelei tele lea mo tagata uma!” O se tala lea na fa’amamafa mai e Cannon mo Amerika Samoa.
Na fa’afofogaina e le to’atele o faia’oga uma o kosi eseese o le Land Grant a le Kolisi Tu’ufa’atasi lea folasaga matagofie, fa’atasi ai ma Faifa’ato’aga ma nisi o le mamalu lautele, ina ia fa’amaonia, ua lava tapena le atunu’u, ia taofia fa’ama’i o la’au mai le ulufale mai i o tatou eleele.
