Ads by Google Ads by Google

Tala i Vaifanua

MALAGA PATELE E ASIASI I LE NUU PAIA

 

E to’a 16 Patele mai le Pule’aga Samoa Pago Pago a le Ekalesia Katoliko Roma ua malaga atu nei mo le ‘aai Paia, mo ni isi o fonotaga a le Ekalesia. O le po o le aso Faraile na te’a nei na malaga ai le isi vaega o le au malaga i le Hawaiian Air, ae o le isi vaega ua fa’aoemoe e malaga i le amataga o le vaiaso nei.

 

Na taua e le ta’ita’i o le au malaga e fa’apea, “O se avanoa lelei fo’i lea ua matou maua e fa’alogologo ai i nisi fo’i o Patele i Samoa, o lo’o ua ese fo’i lagona fa’aosofia i le fa’alogo i le laugaina o le Upu e ta’ita’i mai Samoa. E moni lava, e fou lava le Upu a le Atua i taimi uma.”

 

Peita’i e o’o mai Patele nei, ma toe fo’i i aso o vaiaso ta’itasi ina ia fa’atino fo’i latou tiute o le a’otauina o fanau a’oga i Samoa ona o lo’o a’e a’oga i lenei vaitau. O lo’o ta’ita’ia le Pule’aga e le susuga Moseniolo Etuale Lealofi i le tu’ua ai e Epikopo Peter Brown o le Pule’aga ona o lea malaga taua mo i latou.

 

Ua fa’ailoa mai sa saili lava e Patele ta’ito’atasi le fa’atupega o lana malaga, ma o le ‘auga o le malaga, o se toe fa’afouga o lagona e ao ina mautu i le aufaigaluega, a’o latou savalia, va’ai ma pa’i atu i nofoaga sa savalia e Iesu.

 

SUIGA LAITI I LE TAUTUA OFISA FEMALAGAAIGA

 

O se tasi o suiga ua vaaia i le auaunaga a le Ofisa o Femalagaaiga, ua le o toe totogiina ni tupe mo pemita, C.I, I.D ma soo se tupe lava i le faamalama a le Ofisa o Femalagaaiga, ae ua totogi tasi uma i le isi vaega o le Ofisa o Tupe a le malo.

 

Ina ua fesiligia le fa’amalama o le Ofisa o le Immigration pe aisea ua le totogia ai i lana fa’amalama le tinoitupe, ae fa’ailoa mai e lea sui, “Ua fa’atulaga mai e le Loia Sili ina ia totogia sa’o lava le tinoitupe i le Inland Revenue, aua a mae’a ona totogia mai i le matou fa’amalama, ona toe fa’ao’o atu lava lea o le tupe atoa i le Inland Revenue ae ou te le’i manava!”

 

Na toe fesiligia pe tatala fua la le fa’amalama a le Immigration latou ae le tapunia loa, ae o le tali mai, “E ao ina fa’amaumau uma le aofa’iga fo’i o le tupe o lo’o totogia atu i le Ofisa o Femalaga’iga, ma o le galuega la lea ua faia pea i le fa’ama’amalama lea a le Ofisa o Femalaga’iga. Ua fa’amaumau uma tupe maua mai le latou ofisa ia le sasi fo’i se mea ua totogia atu i le Ofisa o le Inland Revenue.”

 

O le tala mai a se tasi o le ofisa o le Loia sili sa le mana’o ina fa’ailoa lona suafa, sa ia fa’apea ai, “O se suiga sili ona lelei, ma ua vave ai fo’i lea itu o le auaunaga tau tupe maua a le Malo, ma ua leva lava ona tatau ona faia lea suiga!”

 

FA’ALILIU I LE GAGANA SAMOA PEPA FA’ATUMU I ALASKA

 

Ua fa’ailoa mai se mea lelei ua faia mo tatou tagata i Alaska ina ua muamua lava lolomia e le setete o Alaska pepa faatumu mo galuega i lo latou malo, ua mae’a fa’aliliuina fa’asamoa. Ua faia lea tulaga ona o le manatu o le Malo o Alaska, “E tatau ona malamalama a’ia’i tagata o atumotu lea ua matele ina fa’afaigaluega i le latou setete, i so’o se vaega o fesili o lo’o mana’omia ona latou talisa’o i ai i a latou pepa talosaga mo avanoa faigaluega.”

 

O le faiga lenei, ua fa’ailoa fo’i e le Kovana o lea setete, “E le o se mea leaga, aua ua vave tele ona fa’ateleina le faitau aofai o tagata Samoa ua autova’a atu mai Hawaii ma isi setete ina ia nonofo ma faigaluega i Alaska.

 

E tusa ai ma fa’amaumauga ua lipotia mai le Alaskian Guardian o le masina ua te’a, sa latou fa’ailoa ai, “O le faitau aofa’i o tagata polenisia ua ulufale atu ma alaala tumau ma faigaluega i Alaska ua silia i le fa’aluaina talu mai le 10 tausaga ua te’a. Ua tatau ai ona matua mautinoa lava ua malamalama lelei i latou i tulafono ma fa’afesili o lo ua lomia mo ni a latou tali, e tusa ai o avanoa faigaluega.”