Ads by Google Ads by Google

TALA MAI SAMOA

FAASA’O FAITAUGA O PALOTA, MANUMALO PAULI

 

Ua tulai mai le sui faipule fou mo le itumalo Faasalelega Numera 1 ina ua faasa’o le sese sa i ai i faamaumauga o aofaiga o palota mo le itumalo i le aso o le palota. O ia lea o Pauli Ivan Williams. Ua faasa’o e le Ofisa o le Komesina o Faiga Palota ia le aofaiga o palota sa faasalalauina i le vaveao o le aso Toonai na tea nei, lea na lipotia mai ai faapea ua manumalo le afioga Sili Epa Tuioti i palota e 475 ae 471 palota na maua e Pauli. Na saunoa le Sui Komesina o Faiga Palota, le susuga Faimalomatumua Mathew Lemisio, o fuainumera sa’o sa tatau ona i ai, e 503 palota a Pauli ae 483 palota a Sili, ae lei faitauina ia palota faapitoa. E le na o le Faasaleleaga Numera 1 ua tulai mai ai lenei faaletonu. O le tofa Pauli o le kapeteni lea o le sa o le Tolotolo o Tama Uli mai Salelologa lea ua lua tausaga sosoo o lo o siamupini pea i faigamea i le tai.

 

FILIFILIA FIAME SUI TAITAI O LE HRPP

 

Ua filifilia nei le sui taitai fou o le vaega faaupufai o le HRPP ma o ia o le afioga Fiame Naomi Mataafa, o se tasi o sui a faipule ua leva ona avea ma sui o le Kapeneta. Na faaalia, sa faia le filifiliga a sui o le HRPP i le va o Fiame ma Faumuina Tiatia Liuga, i sa latou fono faapitoa na faia i le aso Toonai na te’a nei, ma na manumalo Fiame i palota e 21 i le 19. Na faaalia le agaga fiafia o le tamaitai faipule i le faatuatuaga a le latou vaega ia te ia aemaise o le faatauaina o le sao o sui faipule tamaitai i upufaiomalo. Na saunoa Fiame, e talitonu o ia e tatau lava i tamaitai o le atunuu ona aofia ai i faatalanoaga i mataupu tau upufaiomalo ma atinae mo le manuia lautele ina ia mafai ai ona ofi atu i upufaiomalo. “E fitu tausaga o ou nofo i lo matou nuu ma fai le tautua i le nuu ma le itumalo ae ou te lei tauva mo le tofi o lo matou itumalo i le Palemene,” o a Fiame lea. “Na amata mai iina ona ou galue. Na avea lou tulaga faasui o le Palemene e avea ma au galuega ma na maua ai lou tomai ma agavaa mo le tautuaina o lou itumalo ma le atunuu ao alua’i tausaga.”

 

TULAI OLO MO LE TAUTUA SAMOA

 

Ua faaalia e le sui faipule fou o le itumalo Salega I Sasae, le afioga Olo Fiti Vaai, lana fuafuaga e avea ma sui o le vaega faaupufai o le Tautua Samoa pe a tauaofia le Palemene. O le a atoa ai ia Olo le toatolu o sui o le Tautua Samoa. O le afioga Olo sa avea ma sui faipule o le itumalo Gagaemauga Numera 2 i le paeaiga ua tuanai atu o le Palemene i lona suafa Levaopolo, ma o se tasi o sui a le vaega faaupufai o le Tautua Samoa. Ae sa tauva o ia i le faiga palota na sei mavae atu faasui tutoatasi i le itumalo Salega I Sasae, lea sa tulai mai ai le afioga Tapuai Toese Ah Sam. Na faaalia e Olo i le au tusitala lona faanoanoa i le faamo’amo’aina e le HRPP o le Tautua Samoa e ala i lo latou maua o nofoa e 44 i le na o le lua a le Tautua. “O le tulaga ou te faanoanoa ai i le iuga o le faiga palota, ona ua leai se Itu Agai,” o a Olo lea. Peitai, ua ia faaalia lana fuafuaga e auai ma isi sui e toalua o le Tautua Samoa na manumalo i nofoa o la itumalo, le afioga A’eau Peniamina Leavaiseeta ma Ili Setefano Taateo. Na faaalia e Olo, e tele taimi na fautuaina ai o ia e auai atu i le HRPP. “Peitai ou te le fia uia lea auala ona o faamanuiaga e maua mai ai,” o a Olo lea. “Ou te tutumau pea i au taiala ma tulafono ma fai le mea o lo o fai mai ai lo’u fatu ona ou te iloa o lo o ia te au auupega mai le Atua e tau ai le taua.”

 

SAPAIA MALO LE KAMUPANI HELIKOPA

 

Ua sapaia e le alii palemia faavaitaimi, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi, le kamupani helikopa o le Samoa Helicopters Company i totonu o le atunuu, ina ia amata faagasolo loa lana tautua e ala i le feaveaia o gasegase mai nuu ma motu maotua i le falemai i Motootua, faapea le sailia ma le laveaia o e leiloloa ma tafefea i le sami. I se feiloaiga ma le alii pule o lea kamupani, le susuga Rodger McCutcheon, e lei faatuaia se faaiuga a Tuilaepa ae sa ia pasia loa le talosaga a lea kamupani e faagasolo ai lana tautu. “E sau loa se kamupani tumaoti faapenei mai fafo e fia faafaigaluega ana tupe iinei i galuega e laveaia ai soifua o tagata, e tatau ona gaioi loa le malo,” o a Tuilaepa lea. E $5 miliona tala le tinoitupe a le Samoa Helicopters ua amata faagasolo ai le faamautuina o tulaga moomia e pei o le totogi o le nofoaga e tu ai le helikopa faapea tagata faigaluega, ma e leai se tupe a le malo faaalu i lea kamupani.  E tasi le helikopa o le ituaiga o le Eurocopter AS350 ua amata ai galuega a lea kamupani ma na faaalia e le alii pule, e mafai ona latou faatinoina le aumaia o gasegase tigaina e le gata i totonu o Samoa, ae faapea foi isi motu tuaoi e pei o Amerika Samoa, Tokelau ma Uea & Futuna. E le gata I lea, ua i ai foi le pakete vai tele e mafai ona faaaoga i le tineia o afi. E 7 minute e lele ai le helikopa mai Apia i le malae vaalele faavaomalo i Faleolo, ae 15 minute e lele ai i Salelologa.