Ads by Google Ads by Google

Tala o Fa’amasinoga

Ua toe loka fo’i i Tafuna i le vaiaso nei, ia Feleti Niue, lea na ta’usala muamua i le solitulafono o lona fesoasoani i lona tua’a i le toto umia ma le fa’atauina o mariuna, talu ai ua ia solia tulafono po o tu’utu’uga o lona fa’anofova’ava’aia.O le Aso Faraile na te’a nei na toe loka ai Feleti Niue i lalo o se tusi saisai mai le Fa’amasinoga Maualuga, ina ua le o’o atu i lana iloiloga lea sa fa’atulaga i le lua vaiaso talu ai.E lima tausaga na fuafua le fa’amasinoga e loka ai Niue ina ua ta’usala muamua ai o ia, peita’i na fa’amalumalu lea fa’asalaga, ae fa’anofova’ava’aia o ia.O nisi o poloaiga sa tu’uina atu ia Niue, na aofia ai lona tulia o se 11 masina i le to’ese, aua le toe solia o se tulafono, ma ia usita’i i poloa’iga o lona fa’anofova’ava’aia.Sa fa’ailoa e le fa’amasino sili o Michael Kruse ia Niue ina ua lau lona fa’asalaga i le masina o Ianuari o le tausaga nei, afai na te solia se vaega o poloaiga a le fa’amasinoga, o le a tulia loa lona faasalaga e 5 tausaga lea o lo o fa’amalumalu.O le aso 6 Tesema lea ua fa’atulaga e faia ai le ulua’i iloiloga o lenei mataupu.FRED FATUESINa momoli aloaia le fa’afetai a le Faamasinoga Maualuga i le ali’i o Fred Fatuesi, i lona usitaia o poloaiga uma sa tu’uina atu e le fa’amasinoga ia te ia, ina ua ta’usala o ia i le solitulafono o lona umia fa’asolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa.O Fatuesi, lea sa galue o se leoleo a le malo i ni tausaga ua te’a, na fa’asala e le fa’amasinoga na te tulia le umi e 20 masina i le toese i Tafuna, o se tu’utu’uga o lona fa’anofova’ava’aia e 5 tausaga, peita’i sa talosaga Fatuesi i le fa’amasinoga, ina ia taofi le tulia o lana fa’asalaga fa’afalepuipui, ae fa’ataga o ia e fa’atasi atu i se polokalama e faia i le setete o Hawai’i, e fesoasoani ai i le tau fofoina o le fa’afitauli o lo o a’afia ai o ia, i le tagofia o fualaau fa’asaina ma le ava malosi.Na talia e le fa’amasinoga le talosaga a Fatuesi ma malaga atu ai loa i Hawai’i e auai i le polokalame sa fa’afoeina e le vaega e taua o le Teen Challenge International drug program mo le umi e o’o atu i le 4 masina, ma o lea ua toe fo’i mai o ia ua mae’a ona ia aveina vaega uma o lenei polokalame, ua fa’au’uina fo’i o ia mai lenei polokalama.Ina ua fesiligia e le fa’amasinoga le Ofisa Fa’anofova’ava’aia e tusa ai o le aoaoga lea na fa’atasi atu i ai Fatuesi, na manino mai ai i se ripoti le usitaia ma le tausisia e le ua molia o poloaiga uma sa tu’uina atu ia te ia. Na fa’ailoa e le fa’amasino sili o Michael Kruse i le ua molia, e maua gata ni tagata latou te usitaia poloaiga a le fa’amasinoga e tu’uina atu i ai, ma o le agaga fa’afetai lea a le fa’amasinoga e tu’uina atu ia te ia, ina ua i’u ma le manuia a’oa’oga sa auai atu i ai.O le isi iloiloga o lenei mataupu ua fuafua e faia i le aso 18 Me 2012, ma o iina lea o le a manino ai loa le ono faia o se talosaga a le ofisa fa’anofova’ava’aia e fa’amuta ai le fa’anofova’ava’aia a Fatuesi.Na pau le tulaga o lo’o totoe i le fa’asalaga a Fatuesi e le’i fa’ataunu’uina, o lona totogiina lea o le salatupe e $5,000.Saunoa Kruse, o se tasi o itu ua mafua ai ona i’u ma le manuia taumafaiga a Fatuesi, o le lagolago mai a lona aiga.O le tausaga na te’a nei na osofa’i ai e leoleo le ta’avale a Fatuesi ma maua i ai se vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, lea e tusa ma le 16 kalama lona mamafa. Sa fa’apea fo’i ona maua i ai ma isi mea e fa’aaoga e tagata i le ulaina o le aisa e pei o se paipa, pepa iila fa’apea ai ma se fua (scale).PATI LEPOUUa talia e le fa’amasinoga maualuga se talosaga na fa’aulu e le loia a le malo i le vaiaso nei, e toe tolopo ai le fa’amasinoga autu o le ali’i pagota lea o lo’o tu’uaia sa sosola ma isi fo’i ali’i pagota mai le toese i Tafuna i le masina o Ianuaru 2010.O le vaiaso muamua o Tesema sa fa’atulaga e faia ai le fa’amasinoga autu a le ali’i o Pati Lepou, peita’i o lea ua toe tolopo mo le tausaga nei, ona o nisi o mataupu e faia i luma o le fa’amasinoga ua le mafai ai ona avanoa loia o lo’o aofia i lenei mataupu.O le tama’ita’i loia sili lagolago ia Mitzie Folau o lo’o tula’i mo le malo i le mataupu lea, ae o le ali’i loia o Mark Ude o lo’o tula’i mo Lepou, lea o lo’o taofia pea i le toese i Tafuna mo le tuliina o lona fa’asalaga ona o se solitulafono mamafa na ta’usalaina ai o ia e le fa’amasinoga i le tausaga na te’a nei.