Ads by Google Ads by Google

Talanoa ta’ita’i malo auala si’itia ai Feso’otaiga va atumotu Pasefika

E vevesi fa’afiafiaga o le fu’a na mae’a atu nei, a’o tau fa’asaosao talanoaga i le va o le alii kovana ma ta’ita’i o nisi o atu motu o le Pasefika na malaga mai e tali i le valaaulia a Amerika Samoa, i ni auala e si’itia ai auala o Fefa’atauaiga ma Femalagaaiga i le va o atomotu uma o le Pasefika.

Saunoa le afioga i le matua ia Togiola Tulafono e faapea, o le aso o le sisiga fu’a, ua avea lea o se aso e masani ona fetufaa’i ai ma ta’ita’i o isi atumotu o le Pasefika, i fuafuaga ma auala e faaleleia ai le va nonofo o motu o le Pasefika, aemaise lava i le va ma le malo Tuto’atasi o Samoa.

O avanoa e tele na maua e le alii kovana ma le Palemia o Samoa, susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi i aso o le fu’a na tuana’i atu nei, na toe faamautuina ai nisi o talanoaga o loo faaauau pea ona tau tapena i tulaga tau fela’uaiga i le va o Samoa e lua i tulaga o oloa, faiga faiva ma galuega atina’e, aemaise ai o galuega mo le puipuiga o le siosiomaga, ina ia  mautu ma lelei tamaoaiga o atunuu e lua.

“O gaioiga uma nei, ia avea ai lo tatou atunuu o se atunuu e manuia ana fuafuaga uma mo le lumana’i, e le gata mo Amerika Samoa lava, ae vaai mamao foi mo tagata e malaga asiasi mai i le atunuu, ina ia latou maitauina tulaga matagofie ma le lelei o laufanua o le atunuu,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

E ese mai i mataupu na taua e le alii kovana sa oo i ai a la talanoaga ma le alii palemia o Samoa, ae oo lava foi i tulaga o femalagaaiga o loo vaavaai ai foi ini auala e mafai ai ona galulue faatasi kamupani vaalele o loo tautuaina atunuu e lua, i ni auala e faaleleia atili ai femalagaaiga mo le lumanai.

“O nei talatalanoaga uma sa faatinoina lava i taimi e maua ai nai vaipanoa i va o faafiafiaga o le fu’a, ona o le lagona ia faaauau pea ona galulue Samoa e lua i auala e faaleleia ai atina’e uma mo ona tagata,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

E ese mai i le alii palemia na fetufaai ma le alii kovana,  sa  maua foi le avanoa la te faasoa ai ma le Kovana o Tuvalu, faapea ai ma le Pelenise mai le malo o Tonga.

Saunoa Togiola, afai e maua se avanoa e mafai ai ona lele sa’o atu se vaalele i Amerika Samoa ma agai atu i Tuvalu ma toe fo’i mai, o lona uiga o le a  mafai ona felata’i fela’uaiga ma fefa’atauaiga i le va o motu ia e lua, ma fesoasoani ai i le atina’eina o pisinisi ma oloa fela’ua’i i le va o malo e lua.

“O se tulaga lelei ma manuia mo fefaatauaiga i le va o atunuu ia e lua pe afai ae mautu femalagaaiga, ona e fai lava si taugata o fela’uaiga pe a ui mai Fiti, ae a lelei se kamupani vaalele na te tautuaina le va lea, o le a lelei foi tulaga o oloa fela’ua’i i le va  o atunuu e lua,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

Fai mai Togiola, na faailoa atu e le kovana a Tuvalu ia te ia le maofa o lona loto i le taugofie o oloa i Amerika Samoa nei, ina ua fealua’i e matamata ma fai lana faatau  a’o i ai i le vaiaso o le fu’a i le atunuu, ma o pine faamau o lea manatu na faatau ai e le alii kovana mai Tuvalu se oloa e $80 o loo faatauina ai i lona atunuu, ae na o le $20 sa ia faatauina mai ai i se faleoloa i Amerika Samoa nei.

“Ae mo le atunuu o Tonga, ua maea foi ona faia talanoaga ma le latou sui na malaga mai, ina ia faafaigofie femalagaaiga i luva o le ea poo le sami, ina ia mafai ai ona faia fela’uaiga i le va o atomotu eseese o le Pasefika, mo le manuia alu i luma o ona tagata,” o le saunoaga lea a le alii kovana.

O le taimi nei, o le susuga Tuilaepa o loo faauluulu i ai gaioiga uma nei o loo faia ma kamupani vaalele o loo tautuaina atumotuo le Pasefika, i se auala e mafai ai ona felelea’i se va’alele i le pasefika, mo lefaia o fela’uaiga nei i se taimi o i luma.

O nisi o laasaga muamua o le a faia e atunuu nei pe afai ae talia fuafuaga e pei ona agai atu i ai, o le faaagafuaina lea o lafoga mo oloa i totonu lava o le atunuu, ina ia mafai ai ona tatala le avanoa e faaulufale atu ai oloa mo fefaatauaiga, ma maua ai le naunau o tagata faipisinisi e femalagaa’i solo mo a latou faatauga.

(The English version of this story, “Direct air links between Tuvalu, Tonga and Am.Samoa discussed”, was published in Samoa News, Monday, April 24, 2012, and can be found on samoanews.com.)