Ads by Google Ads by Google

Toe asiasi fo’i Lolo ma Lemanu i le toese i Tafuna

O le aso Gafua na te’a nei na toe asia ai e le afioga i le alii kovana ia Lolo Matalasi Moliga ma le lutena kovana ia Lemanu Peleti Mauga le nofoaga o le toese i Tafuna, ma latou tali sua fa’atasi ai i le aoauli.

 

O le ulua’i asiasiga a le alii kovana ma ni isi o sui o lana kapeneta i le tausaga na te’a nei, sa na o le asiasiga sa faia i totonu atoa o le toese, mo le fia mautinoa lea o le saogalemu o ali’i ma tama’ita’i pagota o lo o nofo ai.

 

Ae o lana asiasiga lona lua i le vaiaso nei ma ni isi fo’i o sui o le kapeneta, e le gata sa faia ai s taumafataga tu’u fa’atasi ma le aiga toese, ae sa maua ai fo’i le avanoa e maimoa ai ta’ita’i o le atunu’u i ni isi o fa’afiafiaga fa’a Samoa sa tapena i ai ali’i ma tama’ita’i pagota o lo o tuli a latou fa’asalaga.

 

I lana saunoaga mo ali’i ma tama’ita’i pagota, sa ia taua ai le fa’atauaina pea e le la faigamalo ma Lemanu o aia tatau o i latou uma o lo o tuli a latou fa’asalaga i le toese, o i latou fo’i o tama, tina atoa ma tama fanau a le atunu’u.

 

Na fa’ailoa e le ali’i kovana i lana saunoaga le taua o le vaitau fiafia lenei o le tausaga, e mafai ai ona mafaufau uma tagata i le taua o le taulaga togiola na aumaia e le Atua mo le lalolagi, e aofia ai fo’i ma Amerika Samoa.

 

Sa ia fa’amalosi ia i latou o lo o tuli a latou fa’asalaga i le toese, e ui i lo latou valavala ai ma aiga ma e pele i loto ma agaga, ae avea fa’asalaga ma auala e toe liliu ai fa’aiuga fai, ma avea ai i latou ma tagatanu’u lelei mo le atunu’u i le lumana’i.

 

O le ulua’i asiasiga a Lolo i le falepuipui i le tausaga na te’a nei, sa amata mai ai loa iina ona tau fa’amautu fuafuaga mo le fausiaina o se falepuipui fou, mo se nofoaga lelei ma mama mo pagota o lo o tuli i le toese, ma o se tasi o vaega o le asiasiga i le vaiaso nei, o le toe fa’amautuina lea o fuafuaga mo le fausiaina o se falepuipui fou.

 

Sa i ai fa’atasi i lenei mafutaga Lolo ma Lemanu ma o la faletua, atoa ai ma ni isi o sui o le kapeneta. O le taumafataga sa tapena e le faigamalo a le alii kovana mo ali’i ma tama’ita’i pagota uma o le toese.

 

O se tasi o foa’i na fa’atinoina e le ofisa o le alii kovana i le amataga lava o le vaiaso nei, o le meaalofa e $10,000 lea na tauaao atu i le Hope House i le Fatuoaiga, faatasi ai ma ato meaalofa mo i latou uma o lo o aumau ai.

 

O le faletua o le ali’i kovana ia Cynthia Moliga ma le faletua o le lutena kovana ia Pohakalani Mauga na malaga fa’atasi atu ma ni isi o le aufaigaluega mo le tauaaoina atu o lenei foa’i taua.

 

O lenei mealofa e pei ona taua Taitaifono o le Komiti Fa’afoe o le Hope House ia David Robinson, na taliaina lea e Bishop Peter Brown, e fai ai ma sui o le nofoaga, ma ia fa’alauiloa ai e fa’apea, o lenei foa’i o le a mafai ona fesoasoani ia i latou uma o lo o nonofo ma tausia ai i totonu o le Hope House, lea e aofia ai fanau ma tagata matutua.

 

O le vaiaso fo’i na te’a nei na tauaao ai e le Hope House se foa’i e $25,000 mai le vaega a Leala Reid Charitable Foundation, ma ua fa’amoemoe o le a fesoasoani malosi i le fa’aleleia o le tautua a le Hope House mo le mamalu o le atunu’u.

 

E pei ona silafia, o le vaitau masani lenei o le tausaga e masani ai ona tauaao e le Hope House meaalofa tupe faapea ai ma taumafa mai faalapotopotoga, aoga, ekalesia ma pisinisi, e faailoa atu ai moomooga alofa mo vaitau fiafia lenei o le tausaga.