Toe fa’afo’i tina taumafai ave fualaau faasaina totonu toese

O le tina talavou lea na ta’usala i lona umia fa’asolitulafono o vaega o le pauta fa’asaina o le aisa, e mafua mai i le fa’alavelave lea na ia taumafai e ave se afifi o lo o i ai vaega o le pauta o le aisa i lona to’alua o lo o loka i le toese i Tafuna, ua poloaina e le fa’amasinoga maualuga na te tuua le teritori ae toe fo’i atu i Samoa e aumau ai mo le umi o lana nofovaavaaia e 5 tausaga.

 

Na fa’atoese ma loimata le tina o Sula Tui i le fa’amasinoga, ina ia fa’amagalo o ia e tusa ai o lana solitulafono sa fai, ma ia toe tu’u atu se isi avanoa se’i toe fo’i atu ai e mafuta ma lana fanau e to’alua ua tele masina o motusia le latou mafutaga, e mafua mai ina ua taofia o ia i le toese i lana solitulafono sa fai.

 

Sa ia faatoese i le fa’amasinoga e tusa ai o lana solitulafono sa fai. Sa ia fa’atoese fo’i i lona aiga aemaise ai si ana fanau e to’alua, ina ia fa’amagalo o ia e tusa ai o le gaioiga sa ia faia, lea ua mafua ai ona ta’uvalea le igoa o le aiga.

 

Na maligi loimata o Tui ina ua oo lana fa’atoesega i lana fanau, lea na ia taua e fa’apea, “ia oulua fa’amagalo a’u e tusa ai o la’u solitulafono sa fai, lea ua mafua ai ona tatou valavala”.

 

Na ta’utino Tui i le fa’amasinoga e fa’apea, ua aoga masina na taofia ai o ia i le falepuipui, ua mafai ai ona ia a’oa’oina se lesona aoga e toe fuata’i ai lona olaga i le lumana’i.

 

Na fa’ai’u lana fa’amatalaga i lona ta’utino lea ua lagona lona salamo moni e tusa ai o lana solitulafono, aemaise ai o lana fa’afetai i leoleo o le toese, i le tausiga fa’alelei o ia a o aumau ai i totonu o le nofoaga.

 

Na taua e lana loia fautua ia Douglas Fiaui e fa’apea, ina ua faitau atu i fa’amatalaga o le mea sa tupu, e valu lona ulu ma tu’u fesili lona mafaufau, pe aisea lava ua fai ai e se fafine e to’alua sana fanau se gaioiga fa’avasivasi fa’apea, o lona taumafai lea e ave ni fualaau fa’asaina mo lona to’alua o lo o taofia i le falepuipui.

 

Na taua e Fiaui e fa’apea, atonu na unaia e le tamaloa le ua molia e avatu fualaau faasaina mo ia, ma ua le fa’atinoina ai e le tamaaloa ona tiute tauave e tatau ona fai, o le tausi lea o le fafine ma lana fanau, ma alofa fa’alelei i ai.

 

Na fa’ai’u le talosaga a Fiaui i lona talosagaina lea o le fa’amaisnoga, e aua ne’i toe i ai se isi fa’asalaga fa’aopoopo mo Tui, ae ua lava le umi lea ua mae’a ona ia tuliina i le toese e avea ma ana fa’asalaga i lenei mataupu, peita’i o lea fa’afinauga na matua tete’e i ai le loia a le malo ia Tiffany Oldfield.

 

Na taua e Oldfield e fa’apea, o le gaioiga sa faia e Tui, o le gaioiga sa faia lava na o ia, ae le fa’apea na mafua ina ua fa’atonu atu o ia e se tasi.

 

“O o ia o se fafine, o se tagata ua matua, sa ia iloa lelei lava lana mea sa fai, sa ia malamalama lelei fo’i, o fualaau fa’asaina o lo o i totonu o le afifi sa ia taumafai e ave i lona to’alua o lo o i totonu o le falepuipui”, o le fa’afinauga lea a Oldfield.

 

O le isi itu matuia na taua e le itu a le malo e fa’atatau i lenei mataupu, o le taumafai lea o Tui e ave fa’anana fualaau fa’asaina i totonu o le toese, ae o lea fo’i e taumafai e foia fa’afitauli i le tele o mea o lo o ave fa’anana i totonu o le nofoaga.

 

Na fa’ai’u le fa’afinauga a Oldfield i lona finau lea i le fa’amasinoga, ina ia nofovaavaaia Tui mo le 5 tausaga, i lalo o tuutuuga na te tuliina masina e 20 i totonu o le falepuipui.

 

I le mae’a ai ona iloilo e ali’i fa’amasino o mau fa’amaonia uma o lenei mataupu, na tuuina mai ai loa le fa’asalaga, e le toe i ai se isi fa’asalaga fa’a falepuipui e tuli e Tui, ae ua lava masina e tolu sa taofia ai o ia i le toese e fai ma ana fa’asalaga, ae o le a taofia pea o ia i le toese e fa’atali ai le taimi e mae’a ai ona totogi e le malo lona pasese ma fa’atulaga ana pepa malaga, mo le toe fa’afo’iina atu o ia i Samoa.