Ads by Google Ads by Google

Fia iloa e Gaisoa po o ai molimau faapitoa a le malo


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Ua taoto atu nei i se faaiuga a le Fa’amasinoga Maualuga le talosaga na fa’aulu e le ali’i loia ia Marcellus Talaimalo Uiagalelei o lo o tula’i mo Samuel Gaisoa, mo se poloaiga a le fa’amasinoga e fa’atonu ai le itu a le malo ina ia fa’ailoa le igoa o le latou molimau autu i le mataupu fa’asaga ia Gaisoa.

 

O le ali’i loia ia Uiagalelei na tula’i mo Gaisoa, ae o le tama’ita’i loia sili lagolago ia Laura Garvey  na tula’i mo le malo.

 

Na taua e Uiagalelei i lana fa’afinauga i le vaiaso nei e fa’apea, e i ai le aia tatau o Gaisoa i lalo o le tulafono na te iloaina ai igoa uma o molimau a le malo. O le itu taua o le tatau lea ona iloa e Gaisoa o le igoa o le molimau faatuatuaina e le malo, ina ia faa faigofie ai ona faia lana tapenaga mo le taimi o lana fa’amasinoga autu.

 

Na faailoa e Uiagalelei i le fa’amasinoga e fa’apea, i lalo o le Ulutala 16 o Taualumaga Tau Fa’amasinoga, e tatau ai i le malo ona tuuina atu uma mau faamaonia o le latou tagi i le itu tete’e, e aofia ai ma igoa o molimau uma o le a fuafua le malo e valaau i le taimi o le fa’amasinoga.

 

I le mataupu a Gaisoa, o lea ua silia i le 6 masina talu ona faila le tagi, ae le i mae’a lava ona tuuina atu e le malo mau faamaonia ia te i latou.

 

Sa taua e Uiagalelei e fa’apea, e osofa’i e Leoleo le fale o Gaisoa ae o le taimi lea o lo o i ai o ia i Hawaii. Ina ua logo atu e le aiga a Gaisoa ua osofa’i e Leoleo lona fale ma lona ofisa, sa ia filifili ai loa e toe taliu mai i le atunu’u i le aso Tofi ole vaiaso lava lea, ma ia tuu aloaia atu loa o ia i aao o Leoleo.

 

Na taua atili fo’i e Uiagalelei e fa’apea, e tusa ai o le tagi a le malo, o le molimau autu lea o lo o naunau le itu tete’e e fia iloa, o ia tonu lea sa ia fa’ailoa i Leoleo, sa ia vaai ia Gaisoa o lo o ia umia fualaau fa’asaina ma a’upega mata’utia.

 

Na tete’e malosi le loia a le malo. Na taua e Garvey e fa’apea, e le fa’atagaina i lalo o le Tulafono 16 ona fa’amatu’u atu e le malo le igoa o le latou molimau autu i le itu tete’e.

 

E mafua lea tulaga e pei ona taua e Garvey, o le tiute o le malo o le puipui lea i le saogalemu o le molimau autu ina ia mautinoa, e fesoasoani malosi i le taimi o le fa’amasinoga.

 

Na fesili le afioga i le Fa’amasino Sili Laolago ia Fiti Sunia i le itu a le malo, pe latou te valaauina le molimau autu i le taimi o le fa’amasinoga autu a Gaisoa, ae na tali le loia a le malo, e le o mautinoai le taimi nei le tulaga lea, ona o lo o galulue le malo e saili se auala e mafai ai ona taofia le molimau autu mai le tuuina atu o sana fa’amatalaga.

 

“O le tiute o le malo ia puipuia le saogalemu o soo se molimau, o le mafua’aga lena e le mafai ai e le malo ona fa’amatau’u atu le igoa o le latou molimau autu,” o le fa’afinauga lea a le malo.

 

Na toe fesili Sunia i le malo, pe faapefea le Tulafono lea e tatau ai i le malo ona fa’amatu’u atu i le itu tete’e mau faamaonia uma o le latou tagi, ao le i oo i le fa’amasinoga autu.

 

Na tali Garvey e fa’apea, o lo o manino lava le Tulafono 16, e le tatau ona fa’amatu’u atu igoa o molimau autu a le malo, se’i vagana ua oo i le po e sosoo ai ma le aso o le fa’amasinoga.

 

Na faamanino atili e le itu a le malo e fa’apea, o  le aoauli o le aso Lulu, aso 14 o Novema na aga’i atu ai se vaega faapitoa o Leoleo e Suesueina Fualaau Fa’asaina e fa’ataunu’u se poloaiga a le Fa’amasinoga, e sailia ai le fale o Gaisoa i Tafuna ma Kokoland.

 

Na muamua saili e Leoleo le ofisa o Gaisoa, lea o loo i luga o le foga falelua o le Kamupani a le TMO (Tautua mo Oe) i Tafuna, fa’atoa aga’i atu ai e saili le fale o Gaisoa i Kokoland.

 

I le taimi na saili ai e Leoleo le Ofisa o Gaisoa, sa fa’apea fo’i ona i ai ma le susuga ia Frank Gaisoa Sr, o ia lea o le Pulesili o le Kamupani o le TMO.

 

Na fa’amaonia e Gaisoa Sr i Leoleo, o Sam Gaisoa ma lona faletua o loo i ai i Hawaii. Sa ia faamaonia atili fo’i i Leoleo, pau tagata e i ai le ki o le Ofisa o loo fia sailia, o ia (Gaisoa Sr), o Sam Gaisoa faapea ai ma lona faletua.

 

O le mae’a ai o talanoaga sa faia, na fa’ataunu’u aloaia ai loa le sailiina o totonu o le Ofisa o Sam Gaisoa. I lea sailiga, na maua ai se pepa iila o loo i ai se vaega o le pauta pa’epa’e i totonu e tusa ma le 3 kalama lona mamafa. Sa faapea fo’i ona maua ai ma se pepa iila o loo i ai lau laau mamago e foliga o lau o le mariuana, e tusa lona mamafa ma le 1 le kalama. Na maua ai fo’i e Leoleo i totonu o le ofisa ni paipa tioata se 2 e ula ai le aisa, o loo i ai vaega o le pauta o le aisa i totonu.

 

O le mae’a ai ona sailia e Leoleo o le Ofisa o Sam Gaisoa, na latou aga’i atu ai loa i lona fale i Kokoland. I totonu o le potu a le ulugali’i, na maua ai i luga o le vaega e teu ai lavalava se ato o loo fa’aputu ai se vaega tele o laau malosi.

 

Na aveese mai e Leoleo lea ato ma vaaia ai ituaiga laau malosi eseese o loo i ai, ma o nisi o nei laau malosi e le fa’atagaina i Amerika Samoa nei. E pei ona taua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga, e tusa ma le 10 ituaiga laau malosi eseese na mafai ona maua e Leoleo i le latou osofaiga, ma le silia i le 2 afe pulufana i soo se ituaiga na maua ai fo’i i totonu o le fale.

 

O mea uma na maua e Leoleo i le latou osofaia na aveesea uma mai ma tuuina atu i le potu e teu ai mau fa’amaonia i le Ofisa autu o Leoleo i Fagatogo.

 

Sa faia fo’i se suega i pauta papa’e ma laau mamago lanumeamata sa maua i le Ofisa o Sam Gaisoa, ma fa’amaonia ai, o le pauta pa’epa’e sa maua, o vaega ia o le aisa fa’asaina o le ‘methamphetamine’, ae o lau mamago lanumeamata na fa’amaonia i le suega, o vaega ia o le laau fa’asaina o le mariuana.