Ads by Google Ads by Google

POU TIUTE A LEOLEO


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE TAMALOA INA UA MASALOMIA I LE SAUAINA O LONA TOALUA MA LONA AFAFINE FAI

O le aso 8 o Aperila, sa  vala’au ai e se pulea’oga ma lana ‘au ofisa, ia le Ofisa a Leoleo, ina ua sulufa’i atu i lo latou ofisa, ina ua fa’ailoa atu iai e se tasi o teineititi a’oga, ia lona fefe e alu i lo latou aiga.

[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia pe na molia i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau iti.]

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa fa’ailoa atu e le teineititi na a’afia, i leoleo, le sauaina e lona tama fai, o lona tina.

Sa agai atu leoleo i le a’oga ma fa’atalanoaina le pulea’oga ma lona ofisa ma fa’aauau atu ai su’esu’ega a leoleo i le aiga o le teineititi a’oga.  Lea na talanoa ai leoleo ma le tina o le teineititi, ae o latou fa’alogoina le pa’o mai o le na molia, o lo’o faia sana galuega i tua o le fale.

Na faapea ona lokaina mai e leoleo ia le to’alua a le tina a le teineititi a’oga na a’afia, ma aveina atu o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’aauauina o le latou su’esu’ega.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina, sa ia fa’amatalaina le fa’atolu ona o’o atu le lima a lona to’alua ia te ia, i le aso 7 o Aperila, ae i vaega ‘ese’ese o lona fale.

Na ta’ua e le tina e faapea, o le taimi muamua na po ai o ia e lona to’alua, ina ua fai se la taugaupu, lea na po ai le itu agavale o ona foliga, e lona to’alua.  O leisi taimi na o’o atu ai le lima o lona to’alua ia te ia, e pei ona sa ta’ua e le tina na a’afia, o le taimi lea na ia va’aia ai le ‘ese o le sioa a lona to’alua i si ona alo tamaitai.

 Sa faamatala e le tina na a’afia, le po ina o ia e lona to’alua, ina ua ia fesili atu iai pe aisea le mea e sioa ai faapea i lana tama teine.

Ae o le taimi lona tolu na o’o atu ai le lima o lona to’alua ia te ia, e pei ona ta’ua e le tina na a’afia, o le taimi na moe ai, ae sa inu pia lona to’alua.  Sa fa’ate’ia o ia ina ua po o ia e lona to’alua ma faatonu o ia e fai atu sana mea’ai.

E le’i va’aia e leoleo ia ni manu’a i foliga o le tina na a’afia.

Ina ua fa’atalanoa e leoleo ia le teineititi a’oga na a’afia, sa ia ta’ua le po fa’atolu e lona tama fai, ia foliga o lona tina.  Ma sa faapea foi ona tu’i ona (teineititi) foliga, e le na molia.

Sa vala’auina e leoleo ia le Auaunaga mo le Puipuiga o Fanau (CPS) ma o latou fa’atalanoaina le teineititi a’oga, ona tu’uina atu lea o ia e toe fo’i ma lona tina i lo la aiga.

O moliaga a le na molia, na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.  O lo’o ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a le malo, le a’afia muamua o le na molia, i moliaga o le fa’ao’olima i totonu o le aiga.

O le moliaga o le Faatupu Vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

LOKAINA NI ALII SE TO’ALUA I SAMOA, I LE FAATAUINA ATU O FUALAAU FAASAINA 

APIA, SAMOA— E lua ni alii talavou sa lokaina ina ua maua atu e leoleo o lo’o la fa’atauina atu se vaega o fuala’au faasaina (Aisa), i fafo o le fale faamasino i Mulinu’u.

Sa ta’ua e molimau le va’aia o nei alii i le taeao, i tua o le fale faamasino, lea nap aka ai le la taavale.  Ma ina ua mae’a ona fa’atauina ni a la ipu kofe, sa o la toe fo’i atu i le la ta’avale, ma nofonofo ai i totonu, e foliga mai o lo’o la fa’atalitali i se tagata.  

Ma sa ta’ua e molimau le va’aia o nei alii, ua agai atu ma tu tu i le auala e agai atu i luma o le fale faamasino, ina ua amata ona to’atele mai tagata i lea taeao.

Sa fa’ailoa e se leoleo i le vaega fa’asalalau a le Talamua e faapea, na o’o atu ni ripoti i lo latou ofisa e tusa ai ma nei alii ma ua fai sina leva o latou tulimata’iina i la’ua, ae lea faato’a maua i lenei vaiaso.

Na mafai ona moliumauina e vaega fa’asalalau sa usu atu i le fale faamasino, ia le ave faapagotaina e leoleo o nei alii.  Ma ina ua su’esu’eina e leoleo le la taavale, sa mauaina ai foi i totonu ia ni vaega o fualaau faasaina ma nisi tulaga.

FAAMAONIA MOLIAGA O NI LOIA MA SE ALII FAIPISINISI I HAWAII

E tolu vaiaso sa fa’ataunu’uina ai ia le faamasinoga a alii loia, o Paul Sulla ma Gary Zamber faapea ma se alii faipisinisi, o Rajesh Budhabhatti, ma ua fa’amaonia ai o latou moliaga, na aofia ai le faia o ni tulaga taufa’asese ma le feavea’i fa’asolitulafono o tupe.

E tusa ai ma molimau sa folasia i luma o le faamasinoga, sa fa’aalia ai le totogi tupe e le to’atolu na molia, ia Alan Rudo, lea na galue i le ofisa o fale (Hawaii County Housing Specialist), ina ia pasia e Rudo ia ni maliliega e tolu, mo fale nofo totogi taugofie (Affordable Housing Agreements).

O le pasiaina e le AHA o lea tulaga, sa mafai ona penefiti ai kamupani a i latou e toatolu na molia, ae peitai, e leai se fale na fausia e kamupani a i latou e toatolu.  Ae na latou mauaina ai se vaegatupe, pe a ma le $11 miliona.

O le masina o Oketopa lea ua faamoemoe e lauina ai fa’asalaga a i latou e toatolu.