TALA O LE PASEFIKA
PASEFIKA
FA’ALEO E FIAME LE AGAGA FA’AMALO I LE PALEMIA FILIFILIA A SAMOA – LA’AULIOLEMALIETOA LEUATEA SCHMIDT
I sana feiloaiga ma vaega fa’asalalau i le aso ananafi, o le fa a’i lea o aso, talu ona mae’a le sailiga malo a le Malo Tuto’atasi o Samoa, sa faapea ona fa’aleoina ai e le Afioaga ia Fiame Naomi Mata’afa, le ulua’i Palemia Tamaitai o Samoa, ia le agaga fa’amalo i le vaega a le Faatuatua i le Atua Samoa Ua Tasi (FAST) ma le Palemia Filifilia, le Susuga i le La’auliolemalietoa Leuatea Schmidt, ina ua mafai ona o latou umia nofoa e 30 o le Palemene ma malo ai i le palota a le atunu’u, na se’i mavae atu nei.
Na mua’i momoli le agaga fa’afetai a Fiame, i tagata o le atunu’u, mo lo latou onosai ma lo latou finafinau i lo latou temokalasi.
I lana saunoaga fa’amalo i le vaega a le FAST ma le Palemia filifilia, le afioga i le Laauliolemalietoa, na saunoa ai Fiame, “O la’u tatalo, ia faamoemoe i le Atua le galuega. Ia taunapa i le malu o faiga Faavae ma tulafono ma ia tautuana, fautuaga a le aufaigaluega a le malo, o lo’o punoua’i i auaunaga mo le atunu’u. Ia manuia lou tula’i mai i le tofi palemia mo si o tatou atunu’u.”
O le vaiaso ua mavae, sa fa’amaonia ai e le Ao o le Malo o Samoa, le Afioga ia Tuimalealiifano Vaaletoa Sualauvi II, ia le nofoaiga lona 18 a le Palemene, i le aso Lua o le vaiaso fou (i Samoa) i le 9:30 i le taeao.
O lea nofoaiga, o le faataunu’uina i le fale ta’alo a le malo i Tuanaimato.
SAMOA MA VAEGA O FUALAAU FAASAINA
O le aso Tofi, Setema 4, 2025, na pu’eina ai e leoleo ia ni vaega o fuala’au faasaina, i ona tuaoi, lea sa nanaina i totonu o ni taga alaisa e fa, sa maua e vaega o Tiute.
Sa ta’ua e le susuga ia Fonoti Tala’itupu Lia-Taefu, lea o lo’o fa’auluulu i le Ofisa o Tiute, o le lona tolu ai lea o vaega o fualaau faasaina, i lenei tausaga, ua o latou mauaina. O lenei afifi sa maua ai ia nei vaega o fualaau faasaina, sa aumai mai i Amerika.
E 46 tausaga o le alii na sau ma nei vaega o fualaau faasaina. Ma o lo’o fa’aauau pea suesuega a leoleo.
TO’ATOLU FANAU UA MALILIU I VANUATU I LE FAAMA’I O LE TALE VIVINI
Ua ripotia mai le nofo puipuia o tagata o le atunu’u o Vanuatu, ona o le pepesi o le faama’i o le tale vivini, aemaise lava i fanau i lalo o le lima tausaga, e le’i faia o latou tui puipuia.
E to’atolu ni fanau ua maliliu mai i lenei fa’ama’i.
I se fa’aaliga mai i le Minisita o le Soifua Maloloina, o le va o Iulai 6 ma Setema 4, e 136 ni tagata na fa’amaonia sa a’afia i le gasegase – o le to’atele e mai i le motu o Tanna.
O lo’o ua u’una’ia matua ina ia fai tui puipuia a alo ma fanau.
SI’ISI’I FUAINUMERA O SOLIGATULAFONO I TOTONU O LE ATU KUKI
Ua ripotia mai e le Ofisa o Leoleo i le atu Kuki, le si’isi’i o fuainumera o soligatulafono, e aofia ai soligatulafono i luga o alatele, ona o le to’atele o tagata mai fafo, o lo’o asiasi atu i le atunu’u.
Na ta’ua e Trevor Pitt, le so’oupu a le ofisa a leoleo, le iai o nisi o turisi ua faapea ona molia i le soligatulafono tau taavale, faapea fualaau faasaina ae le gata i lea, o nisi o turisi sa leiloloa pe manunu’a i luga o mauga, atoa ai ma moliaga i le gaoia o ni meatotino a turisi.

