Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

MAE’A LE FAITAUGA O AMERIKA SAMOA E LE MALO TELE [CENSUS]

 

A fa’ailoa mai e le Fa’atonu o le Matagaluega o fefa’ataua’iga, Fuiavialili Keniseli Lafaele, ua mae’a lelei le faitauga o le atunuu sa alofaiva i ai le aufaigaluega tofia mai e le Malo Tele, fa’atasi ma nisi o le tatpu malo sa e aoina ma fa’amautu fa’amaumauga uma sa moomia mai le atunuu atoa. Ua auina atu nei i fafo nei fa’amaumauga uma e faamautu ai ma o le a faia fo’i a latou iloiloga tau fuainumera ona fa’ailoa mai lea I se latou lipoti atoatoa o le faitau aofai o Amerika Samoa 2020. O lea faiva o le a nafa ma le US Census Bureau.

 

Ua fa’ailoa mai, “O le faitauga atoa o le atunuu, e aofia uma ai ma i latou o lo’o alaala le tumau i le atunuu, na mae’a faia uma lava i le masina o Aukuso, ma ua malilie atoatoa le Ofisa o le Faitauga a le tatou Malo fa’aasi ai ma le Vaega Taiulu o le Faitauga o le Iunaite Setete o Amerika sa fa’atasi mai mo lea fa’amoemoe,ua fa’amalieina i matou uma, ua mae’a lelei lea faiva tele.”

 

Ona o lea ua mae’a auina atu i fafo i le Census Bureau a le Malo tele fa’amaumauga uma, ae o lo’o i ai nisi galuega tau le ofisa o loo totoe ma ua fa’atinoa lea e le pulega fa’ato’a tu’uva’a ese atu ai ia Setema 25, 2020.

 

O le tapunia aloaia o lea Ofisa sa latou fa’aaogaina i le Lumana’I Building i Fagatogo, o se tasi lea o galuega o nafa ma le susuga Jason Kopp, ona fa’ato’a tu’ua ai lea o le tatou atunuu.

 

O le a aofia i lenei lipoti vaega eseese e pei ona talia i le suesuega sa fa’atino e le aufaigaluega na oo atu i aiga taitasi i le teritori. O le aofai o tagata i totonu o le atunuu. O le tuusaogalemu o le aofai o tagata i aiga ta’itasi, Tulaga o le va fealoa’i ma le tulaga o fale o nonofo ai nei tagata uma i le atunuu atoa.

 

Mai le taimi na to’ai taunuu mai ai le vaega o le Faitauga o le Malo Tele i o tatou lafanua ina ia faitauina, na lutia fa’atasi ai ma le atunuu i le pepesi mai o le Misela ma le oo mai fo’i o le Fa’asa ina ia taofiofi ai le ulufale mai o le Covid-19 i le tatou teritori. O lea o le a toe taliu atu i latou le aufaigaluega tofia mai le Malo tele mo lea faiva i le atunuu, a’o maloloina lelei i latou uma  ona o le fuafuaga faataoto a le tatou nei teritori ia taofia ai le oo mai o le Coronavirus.

 

Mai le aufaigaluega e tusa ma le to’a 300 o i latou na faigaluega ai, na latou mafaia ona fa’ataututu atu i luiga na alia’i mai ona o le Misela ma le Coronavius na sofa’ia le galuega a’o fa’ato’a tau amata atu. Na toe taofia le galuega mo sina taimi se’ia mae’a fa’amamalu le fa’asa ma usita’ia fo’I le tulaga o le feoa’i solo i aiga e ao mai faamaumauga mo’omia mo le lipoti o le faitauga o le teritori.

 

“Ua faafetaia le galulue fa’atasi o i matou uma, ua vave ma ua mae’a lelei ai le galuega e ui ina i ai nei lu’iga na fa’alavelave ai i le fa’atinoga o galuega a le to’atele o i latou na o atu i aiga mo le aoina mai o faamaumauga mo’omia mo le faitauga o lenei tausaga. E ui ina e to’atele le aufaigaluega, ae fa’afetaia le galulue fa’atasi ma le fa’alogo i fa’atonuga ma le usita’ia o le ala e fa’atino ai galuega ia mae’a ma sa’o lelei,” o se tala lea a Jason Kopp.

 

Ua fa’apea fo’i ona fa’afetai mai le fa’atonu ole DOC i le atunuu, ”Fa’afetai le talia lelei o le aufaigaluega a’o nafa ai ma le aoina mai o fa’amaumauga. Ua leai ma se tasi na fa’ao’o atu se fa’asea ona o se tulaga fa’aletonu mai tua i aiga. Fa’afetai mo le tatou galulue fa’atasi aua o ala nei e mafai ai ona fa’auia mai fa’amanuiaga i le atunuu, o le fa’amaumauga ia sa’o lelei fa’amauina.”

 

O le susuga a Kopp sa ia fa’ailoa lona agaga fa’afetai i le galulue fa’atasi mai o le Matagaluega o Fefa’atauaiga i lona vaega o le Faitauga o le atunuu fa’apea ma le Malo i le tima’iga o le atunuu, ia fa’amaumau uma mai tagata e oo ia i latou e le o nonofo mau ae o lo’o opea iinei ona o le fa’asa, ia tonu ma sa’o le faitauga i le taimi nei lava, o e uma o alaala i Amerika Samoa.Fa’afetai fesoasoani ma tausoa i le galuega. Silisili i mea uma, fa’afetai I tagata uma ma aiga uma o Amerika Samoa i lo outou manatu mai ma talia lelei o e na matou galulue fa’atasi ma oo atu e fa’amaumau mai tou aiga.”

 

 TAGATA TUTU FA’ATASI ALLIANCE – TALOSAGA MO LE CARES ACT

 

O i latou o lo’o tutu fa’atasi e taumafai ona gaua’i  le Malo o Amerika Samoa e fa’ataga ni malaga e aumaia ai i latou o lo’o tofia i fafo ona o le fa’asa o le Covid-19, ua talosaga mo se latou fa’atupega mai le CARES Act mo le Malo o Amerika Samoa . O le fa’alapotopotoga lea a Tagata Tutu Fa’atasi Alliance o Amerika Samoa.

 

“Ua matou talosagaina ma le fa’aaloalo se vaega o le tinoitupe a le CARES Act mo Amerika Samoa ina ia fa’aaogaina mo i matou o loo opea i atunuu i fafo talu ai le fa’asa o le Covid-19.”

 

“O le tinoitupe atofa mo i latou o le a fa’aaogaina lea e fa’atulaga ai ni malaga e toe fa’afo’i mai ai i latou fanua ma aiga, o le totogia fo’i o nofoaga o lo’o alaala ai i le taimi nei, latou mea’ai ma totogia ai latou pili o talavai.”

 

“Ua matou matua mana’omia lava ona faia se malaga e toe taliu atu i o matou aiga, o nei fo’i malaga e le o lisia o se toe tatala o le fa’asa ona faia femalaga’iga I le va o Amerika Samoa ma Hawaii.”

 

“Ae maise fo’i, e tatau ona mautinoa e le afioga le Kovana Sili ma le Malo o Amerika Samoa, o le tatala ai o lenei avanoa e maua ai se fesoasoani mo i matou ina ia toe fo’i atu ai i aiga, o se tasi lava lea o mafuaga tonu ua ala ai ona taua’aoina atu vaega tupe nei a le CARES Act. Ma le isi fo’i, o lo’o tele lava le vaega tupe na toina atu mo le Coronavirus o i ai, e mafai ma tatau ona fa’aaoga, ae le’i oo atu i le fa’aiuga o Tesema 2020.”

 

O lenei talosaga ma le tima’iga mai a le Tagata Tutu Fa’atasi Alliance ua mae’a fa’ao’o fo’i le kopi i le Fono Faitulafono, le Komiti Fa’afoe o le Coronavirus a le tatou Malo ma ua fa’asalalauina fa’alaua’itele i luga o feso’ota’iga ma le mamalu lautele i luga o le Facebook lea ua mae’a maua mai lona faitau aofa’I o i latou ua avea ma totino e 1,100 i latou ua fiafia e sapaia lea mau.

 

Ua fa’ailoa mai e le sui totino o le Tagata Tutu Fa’atasi Alliance, e tusa ma le 430 i latou o lo’o tatalia avanoa e toe taliu mai ai i le atunuu. Ua mae’a fo’i ona fa’atula’ia latou feso’ota’iga i taimi uma lava, e fa’amautu atili ai nisi fa’aopoopoga o lea faitauga o e fia toe fo’i mai i fanua ma aiga.

 

I le aso Toonai na te’a nei, e tusa o le 40%o i latou o lo’o opea i lea setete o Hawaii, na fa’atasia uma i latou i le Le Fetuao Language Center o Hawaii, ma latou fa’atasi ai ma o latou ta’ita’i i le taimi nei Gingerlei Porter ma Elisapeta Alaimaleata ma sa latou fagaina i latou uma Imea’ai paleni o fuala’au ‘aina mata, fuala’au ‘aina ma mea taumafa mama ma fagu vai auli ma tufatufa ai fo’i latou punifofoga e fa’aaogaina ia le pesia i le covid-19. O lona uiga ua mafai lava ona fa’afeso’ota’ia i latou uma ua fia malaga mai I so’o se taimi e pa’aga a le Tagata Tutu Faatasi Alliance, mae mafai fo’i ona latou fa’amalosia le latou mau ua fa’aulu nei i le tatou malo mo se fesoasoani mai le Cares Act, mo i latou uma o opea i lea setete.