Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


Le ali’i talavou o Cory Sagapolutele Sene ma lona atalii o Alex Dennis, lea ua fa’ailoa maia le fa’ailoga a le Blue Origin lea e faigaluega ai si ona tama ma tausia ai o ia. [ata: foa’i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TATALA NOFOAGA FOU O LE “TAOA” – OFISA TAGATA MATUTUA 

 

O le taeao o le aso Faraile na te’a nei sa tatala aloaia ai le nofoaga fou o le Ofisa o Tagata Matutua i le teritori. O lea nofoaga e foliga mai e tolu atufalega o lo’o so’ofa’atasi ai i le lotoa ua mae’a siomia lelei i le pa, ma ua i ai ona saini fa’ailo e lua i ona tulimanu e fa’ailoa mai ai le nofoaga o le TAOA.

 

O lenei le mau sa taumafai i ai le faigamalo ina ua augani le tamaitai fa’atonu, e to’atele sui o le TAOA na amia le soifua i le Tsunami o le 2009.Ua tatau lava ona tagai toto’a le Malo ina ia suia mai le nofoaga o i ai le TAOA i Pago Pago, aua ua mautinoa e lutia vave i galulolo lea nofoaga. Le na mafua ai ona sailia e le malo se nofoaga e lelei mo matua matutua.

 

Na i ai le vaega taua o le polokalama sa fa’atulaga ai se tautalaga mai a lo tatou ta’ita’I, Kovana Lolo Moliga, ma sa ia toe fa’atepa le atunuu i e afuaga o lenei fa’amoemoe.”Ina ua talosaga mai le tamaitai fa’atonu Evelyn Satele ma ia toe fa’amanatu mai le mana’omia lava ona si’itia ese o le TAOA mai le nofoaga i Pago Pago, na iloa lelei le moni ma ua mana’omia lava ona vave fa’atino lea tiute o le Malo. Masalo o tagata matutua e matele ina fa’agalogalo e nisi malo, peita’i o i tatou o Samoa, o pelega nei e le mafai ona e manofo pe a oo ina lutia i latou i se mea e tau faaolioli mai e ono lamatia ai lo latou soifua ma’ale’ale ua i ai. E moe i le po ae le ma moe le mafaufau, se’i fia fa’amautu se eleele e saogalemu lelei mo matua matutua. Lea la ua I ai lenei fa’amoemoe ua va’aia, ua tula’I ma tino mai, ae i ai mea ia ua mae’a fa’atulaga, ae le’i va’aia ua fa’atino. E tolu fale samoa laiti e mafai ona fa’asolosolo e mapu i ai matua matutua. O le fale e fausia e Nana, o le fale e fausia e Papali’i Lauli’i Alofa o le Paramount ma le fale e fausia e Toluono Tauaveave, e le totogia.”

 

E ese mai nei fale ua fa’asolo maii, ae ua fa’ailoa e i ai vaega o le Konekarate e le’i mae’a ma o mea ia e fa’aauau pea ona fausia e le Pentagon Samoa, lea na fausia lenei nofoagafou o le TAOA. Na tuu avanoa le poloalama i se saunoaga a le Matuaofaiva Toluono Tauaveave Mata’afa, ma sa fa’ailoa ai e lenei ali’i faufale, lona agaga fa’afetai, ua mafaia e lana kamupani e le’i leva fo’i ona amata, ona fausia lea galuega tele. 

 

“O le galuega lenei o le lona lua ai lea o fale tetele ua fausia e le Pentago Samoa. Na muamua lava tuuina mai le galuega i Fagatogo e toe fa’aleleia, le Pavillion i le Malae o le Talu, na mae’a loa lea galuega, ae toe fa’amanuia loa i matou e fausia le galuega lenei mo tama ma tina matutua. E ui ina ua iloga i le ata e tele naua le galuega, ae ua le fo’i, aua ua leai ni o’u matua sa ou ola mai ai ua totoe i lenei soifuaga, peita’I ua avea lenei galuega ma se fa’amalosi’au ia te a’u, ua ou fausia ma la’u kamupani ni fale e aoga mo o’u matua e to’atele i le teritori nei. O isi galuega uma na amata mai ai le faufale a le Pentago ma lo’u sui fa’atauva’a, o le fausia lea o faleta’ele. Ua iloga i le mafaufau, e pei lava na’o se pau lea o ni fale ua mafai ona ou fausia? Peita’i o le una’iga malosi ia te  a’u, E fau fale ta’ele, fau fale ta’ele so’o lava, ma soso’o atu ai ma le iloa fausia se fale tele. Lea ua fa’amaonia i le aso, ina ua tula’i  mai lenei galuega, ua mafai ona fai.” 

 

O le taimi fo’i lea ua amata ai ona tufatufaina mai meaalofa ma sa muamua lava le meaalofa i le tama ua atoa lelei le 100 tausaga o le soifua, le susuga le Failauga Malolo Manumalo, Rev. Ta’ai Lemana mai Futiga. i lea tama e oo mai lava i lea aso e leai se mea ua fa’aletonu ai lana savali, faapea fo’i lona mafaufau, ae o se fa’amanuiaga le va’aia pea o lona malosi. Na fa’asolo fo’i le tufatufaga o meaalofa i Fa’afeagaiga uma ua aofia i le Maota, ma soo se tasi na alaala i faleie ma fale ua mae’a fausia mo le TAOA.

 

O le tau o le galuega lenei ua agai atu $2 miliona peita’i o lea e le’i mae’a lava. E uma ane saunoaga nei o le aso ua amata ona tufa fa’atasi mai le ‘aiga fa’apitoa o le aso ae o lo’o fa’asolo fo’I le tufatufaga o meaalofa ia i latou uma o e matutua o le atunuu sa auai molimauina le umusaga o le latou nofoaga tutotonu fou. E silia ma le 2,000 o matua matutua o le atunuu ua va’aia le auai uma, ma o se fiafiaga lea i le faigamalo, aua o tufaga o meaalofa o lo’o fa’apito augafa i lenei fo’i vaitau fiafia o le tausaga.

 

CORY SAGAPOLUTELE SENE - VETERENI MALIGI & GALUE FAUSIA LOKETI A LE “BLUE ORIGIN”:

 

O le atali’i talavou sa aoaoina mai le a’oga tulaga muamua a le Manulele Tausala ma mae’a lelei i le tausaga 2008, fa’asolo atu ai i le a’oga Tafuna High ma faau’u ai i le tausaga e 2012, ma fa’asolo atu ai loa ina malaga atu i le US Marines ina ua pasia le suega ulufale.

 

“E ui ina sa faigata ia te ia ona manino i lona mafaufau i le atoaga o le 18 tausaga se mea o le a ia fiafia e faia, ma tausailia ai lona olaga ia gafatia ona tausia sona aiga fa’apea fo’i ma le aoga mai i matua ma aiga, peita’i o le mea ua avanoa mai, o le amataga ua mafai ona maua ma oso loa i luga o le fua.” O se amataga lea o le fa’amatalaga a Cory e tusa o lana taumafaiga na amata mai i le ulufale i le Maligi Koa.

 

Na fautuaina a’u e o’u matua, “Ia ola i lou olaga ma e mautinoa, ua e ola fiafia ma mata’i avanoa e tu’u mai e le Atua i lou ala, so’o se mea lava e te fiafia e fai, i so’o se taimi, e fa’aosofia lou fia ola saili atili i ai, o iina o loo natia ai fa’amanuiaga a le Atua mo oe ma lou lumana’i.” 

 

I le ulufale atu i le US Marine Corp, sa amata ana aoaoga fa’amiliteri i va’alele a le F-35B Program, o ituaiga o va’alele tau o lenei vaitau, ma o se la’asaga muamua lea i le sailiga tomai e inisinia o va’alele o lea ituaiga. Ua mae’a le 4 tausaga na tauto ai i le US Marine Corp ma ua faia le filifiliga e alu ese mai, ae ua tumau le naunau e fia sailia se galuega e fa’aauau ai lea naunauta’iga e galue mo se Kamupani e Inisinia ai va’alele ma isi va’a o le vateatea. 2017 ua le toe i ai i le US Marines, ae toe taliu mai i fanua ma faigaluega mo sina vaitau mo le tama, Dennis Sene ma le Samoa Technologies ma le Comsat i Tafuna.

 

“I le taimi nei, ua avea a’u ma Inisinia ll [I.E] i le Blue Origin. O i matou lea e fausia Loketi ma Va’a o le Vateatea e aofia ai ituaiga o le BE-3, BE 3U, BE-4 ma isi ituaiga vaa o le vateatea e laiti ane. Pe afai e tu’ufa’atasia ou tausaga talu ona auai i lea faiva ua latalata i le 7 tausaga, ae o a’u o le sui pito i la’ititi ai lava i lea aufaigaluega, ua sili atu fo’i i le 15 tausaga talu ona faigaluega isi sui matutua atu nai lo a’u i lea lava Kamupani fau Va’a o le Vateatea.”

 

E fagufagu mai lava i o’u taliga se tala fa’ananau a si o’u tama, “O tatou e sosolo i le toto le fiafia e sailisili matata fa’atekonolosi tau va’alele ma afai o ia te oe lena fa’anaunauta’iga, o lona uiga e le misia lava, o i’ina o lo’o natia ai lau auro o le olaga nei.”

 

I le kamupani lea a le Blue Origin, ua latou toe taumafai ona tusia le isi vala fou o le aluga o le Lalolagi. Ua naunau ina ia latou fausia va’ao le vateatea e mafai ona la’u ai tagata e to’atele i isi paneta. O le ali’i o Jeff Bezos, le ali’I e ona lenei kamupani ma ia fa’avaeina fo’i, ua i ai lona talitonuga, e tatau ia i tatou ona puipuimalu le tatou paneta. O le tatou tiute o la’u ese atu o tagata soifua e fa’aaogaina ai matou va’a o le vateatea, i isi paneta o le Iunivesi ae fa’asao mai le tatou paneta o le Lalolagi [Blue Origin].

 

“I lou olaga taumafai i lenei galuega, ua ou fa’afetaia ai le Atua, i lona fa’auia mai o nisi e matua lelei lava i lenei faiva, ua mafai ona latou aoaoina a’u e fa’atino galuega nei o le fausaga o va’a o le vateatea. Ua moni ai lava le fautua tima’i mai a matua, “Poo le a lava lou fa’atauva’a ma lou laititi e mafai e le Atua ona avatu uma ia te oe le manuia pe afai e te fa’amaoni ma e filiga e saili, fa’alogo ma usita’i e fai, tuu loa i ai ma le fa’amaoni, ua maopoopo lou lumana’i.”

 

O le nofoaga autu o le Blue Origin o Kent i Washington State ae ua fanaina a’e latou va’a o le vateate ma loketi i Texas, ma ua i ai le latou fa’anaunauga, e fia faatu laueleele se latou Loketi po’o va’a o le vateatea i le Masina, i se taimi e le o toe mamao.

O Cory Sagapolutele Sene o le alo e fa’asino ia Paeuli Malau’ulu ma Dennis Sene.  Maimoa i nisi o galuega a le Blue Origin NS-12 New Shepard Rocket Flight and Landing youtube.com