Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

$3.4 MILION TOE TOTOGIA E LE FEMA - FALE MO TUIGA

 

O lo ua fa’ailoa mai e le FEMA ua toe toina mai nei le tinoitupe e $3.4miliona e tatala ai nisi nofoaga se lua e faia ai tuiga mo le mamalu lautele o le atunuu.

 

O le tinoitupe lea ua toe fotogia ai tupe na fa’aalu mo le fa’atautaiga o tuiga, ma mea na fa’aaogaina e fa’amalu puipuia ai le to’atele o le atunuu ao faatautaia nei tuiga o le Tui Puipuia mo le Covid-19. O le aotelega fo’i o lea seleni, ua mafai ona fa’aaogaina se vaega mo fa’alauiloaga o le Covid -19 ina ia nofouta le atunuu atoa i ala e maua ai le tagata o le Covid-19, ae maise o ala e mafai ai ona puipuia mai.

 

O le tusi fa’alauaitele a le FEMA ua latou fa’ailoa mai ai, o le latou tinoitupe mo fa’asalalauga fa’alauiloa o le Covid -19 lea ua toina mai ai le $3.4 miliona mo Amerika Samoa. O le aotelega o le latou lea seleni e $6.8 miliona, peita’i ua mautinoa lava e iai nisi a latou fa’atupega fa’apea e toe faia, ae tatau ona fa’auia muamua atu lava fa’amaumauga o le fa’aaogaina o lea vaega tupe.

 

O lea vaega tupe a le FEMA e mafai ona latou taua’aoina mai i malo eseese ma fa’apotopotoga e matele fo’i i fa’alapotopotoga e le o i ai se aia a le Malo pe a oo ina mae’a fa’amautu mai se fa’aiuga a le Peresetene e fa’ailoa ai ua a’afia se tasi o na malo ma fa’alapotopotoga i se a’afiaga fa’anatura pe o se fa’alavelave fa’afuase’i na fa’aosofia e se vaega terarisi.

 

Fa’ailoa e le FEMA, “O lo ua faaauau pea lava ona matou galulue fa’atasi ma ia fa’aauau uma mai isi o matou tautua lautele mai matou pa’aga, ina ia faataunuu uma atu nisi o fesoasoani masani mo le tatou atunuu.”

 

FAIGATA ONA FA’AMAVAE - UMI LE NONOFO FA’ATASI PEI SE AIGA

 

O le toe aso nai Moamoa, na tumati’e ai le fa’amoemoe ina ia faia se sauniga mulimuli, ona ua a’e manuia le nofova’ava’aia ai fa’atasi o le aumalaga e 159 i latou, tina, tama, fanau talavou ma fanauiti. O le fa’amoemoe lea sa fa’atinoina lea i le Poolside a le faletalimalo o le Tradewinds ma ua fa’ato’a tatala ai fo’i lea aumalaga ina ia taliu atu i aiga ua leva ona nonofo fa’atali.

 

O le aso Gafua, 15 Fepuari, ua atoa lelei i ai le 14 aso talu ona to’ai taunuu mai i fanua lenei ulua’i aumalaga toe fa’afo’i mai i o tatou laufanua. O le afuaga fo’i lea ua faia ai le sauniga lotu fa’amavae ma fa’afetaia ai le alofa silisili o le Atua, ua leai ma se tasi ua maua i le Covid-19, o le agaalofa lea o le Atua i le tatou atunuu atoa.

 

O lenei aumalaga, sa aofia mai ai ma le faletua o Kovana Lemanu P. Mauga, le faletua o Ella Failautusi - Mauga. Ma sa aofia ai ma le susuga le Tusitala Samoa, le tofa le to’oto’o Fofo I’iga F. Sunia ma le faletua o Tuna Sunia.

 

O le aumalaga sa latou tuufa’atasia se meaalofa fa’atauvaa mo le afioga le Kovana Sili ma le sui Kovana Talauega V. Ale ona o le la’ua naunauta’i ina ia fa’ataunuu lenei tautua ona ua fai si leva o taliga le atunuu i le fia malaga mai i aiga ma fanua.

 

Na aofia i le fa’atasiga le Failautusi o le Mataupu tau Samoa, Mauga Tasi Asuega, fa’atonu sili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, Motusa Tuileama Nua, ma isi fa’atonusili. 

 

O sua fa’aaloalo na a’apa i ai le aumalaga, sa aofia fa’atasi ai ma teutusi fa’ameaalofa a ta’ita’i o le malo, o se latou fa’aaloalo lea i le maualuga o le fa’aiuga ua faia mo i latou, ina ia toe oo mai i fanua ma aiga.

 

O le tofa le Tootoo ia Fofo sa saunoa e fa’afetaia le avanoa ua latou maua e toe taliu mai ai ma le fiafia i aiga. Poo le a le umio nofo va’ava’aia, ae le’i fa’atafa ai le malo i le fa’ataunuu o latou tiute mo i latou o tagatanuu o Amerika Samoa o lo’o opea i fafo ona o le Coronavirus.

 

“O se mea sili ona matagofie o le fa’amaonia o se tu’ugatala ua fa’ataunuu. O aga fa’atamali’i ma le alofa ua fa’amauina i le aso. O le vi’iga e fo’i i le Atua aua ua ia fa’ataunuuina mea lelei uma,” o se tuleiga lea a Fofo.

 

Ua ia faafetaia fo’i le susuga le Faife’au Rev. Elder Kereti.

 

“Ou te lagona ua vave ona fa’ataunuu mai le matou malaga, ona o lea ua mana’omia ona oo mai le Faletua o le Kovana, le afioga Ella Failautusi Mauga,” o sana tala sua lea e tusa o le malaga.

 

Ua ia faliu fo’i i le latou aumalaga ma fa’afetaia tagata uma na latou o mai fa’atasi i le lava o le onosa’i ma le fa’apalepale a’o fa’ataunuu tiute uma o le malo, ina ia kilia tagata uma e aunoa ma se fa’aletonu e fa’auia mai i le atunuu e ala i le Covid-19.

 

Ina ua mae’a le sauniga matagofie, sa amata loa ona to’ai taunuu atu aiga o i latou le aumalaga, ina ia feiloa’i ma avatua o latou pelega i aiga. 

 

Peita’i, ua faliu nisi ma ua fetagisi, “O loimata o le fa’anoanoa uiga ese, sa le masani, sa le mafuta i nei tagata uma, peita’i o lenei malaga mai, ua avea o se mea ua fusia ai fa’atasi o matou loto ma agaga. Ua faigata fo’i ona fa’agalo le masaniga ma nisi o i matou sa opea fa’atasi.” O se tala lea a se tasi o tama talavou, ma sa ia fusi mau i se teineititi ua avea ma se tasi e fa’amasani gofie i ai talu lea malaga, ua pei o sona tuafafine ma ua fa’amavae atu ma loimata ia te ia.

 

TOFIA GWEN TAUILIILI - LANGKILDE AVEA FA’AMASINO FA’AMASINOGA ITUMALO

 

O le vaiaso sa tuuina atu ai i le Senate e Kovana Lemanu Peleti Mauga lana tofiga ina ia fa’amonia, o le avea o le tamaitai loia o Gwen Tauiliili - Langkilde, ma fa’amasino o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo. 

 

O lea tofiga ua fa’alagolago i le fautuaga mai le Fa’amasino Sili, Michael Kruse, sa taua’aoina atu i le Kovana.

 

Fa’ailoa e Kruse i lana tusi i le kovana, “ua i ai agava’a tumau tau loia o le tamaitai o Gwen Tauiliili Langkilde na te fa’aaogaina tatau e gafatia ona ia tau’avea tofiga tau Fa’amasino, aua sa avea o ia ma Sui Fa’amasino e lagolagosua ai le alii Fa’amasino mo le Fa’amasinoga Maulalo, Fiti Sunia, mo le fitu tausaga.”

 

O Fa’amasino Fitu Sunia lea ua tuua lenei avanoa mo lona tofiga fou ua tofia mai ai e le Matagaluega o le Initeria e galue ai i le fa’amasinoga Maualuga o le tatou lava Malo, ma ua avanoa ai lea tofiga maualuga o lea vaega o le Malo.

 

Fa’ailoai e le Fa’amasino sili, “O Tauiliili -Langkilde o le a fa’amamaina ai le galuega tele o lo’o, feagai fo’i ma Fa’amasino Elvis Patea, lea fo’i e avea ma Sui Fa’amasino o le Fa’amasinoga Maualuga.

 

TOE TAUOFO KONEKARATE OKA O IPADS, LAPTOPS & TABLETS A LE DOE

 

Mo le vasega o Faiaoga ma tamaiti a’oga, ua fa’ailoa mai e le fa’atonu o A’oga, “Ia outou onosa’i teisi mai, ua toe soloia nei le taua’aoina le Konekarate a le Kamupani sa atofaina i le fa’aiuga o le tausaga talu ai, latou te fa’ataua mai nei mea aoga, ina ia gafatia e le fanau a’oga ona feso’otai i laina o Upega Tafailagi, e fa’atautaia ai latou meaaoga.”

 

O oka uma sa fa’ailoa mai e Fa’atonu Ruth Matagi, ua toe soloia ae toe faia le tauofoga mo le fa’atauga o nei oloa, e tatau ona fa’aaoga e le fanau a’oga e feso’otai ai ma latou faia’oga i taimi o vasega pe a oo ina lutia le atunuu e le Covid-19.

 

Ina ua fesiligia le ali’i fa’atonu o a’oga Talauega Samasoni Asaeli e tusa o le tulaga o oka nei, lea e totogia i tupe o le CARES Act, ae fa’ailoa mai e Asaeli, “Ua toe fa’alauiloa atu nei lea fa’atauga ina ia tauofo mai ai nisi o kamupani e gafatia ona latou okaina mea faigaluega nei mo faia’oga ma fanau a’oga i potu a’oga.”

 

O oloa nei e aofia ai Chromebooks, Tablets, Ipads ma Laptops, o ituaiga fa’atekonolosi fa’aonaponei.

 

O le mafuaga ua taofia ai lenei oka, ua iloga mai, o le aofai o masini eseese nei ua okaina “Ua matua maualuga mamao nai lo le tupe ua mae’a paketi mo lea oka. O le taimi nei ua toe fa’atulaga mai tauofoga a Kamupani mo nei oloa fia fa’atau mai.” O se tali manino mai lea a Asaeli. 

 

O lona uiga e lua i le tolu masina fa’ato’a to’ai taunuu lenei oka pe a mae’a loa ona fa’atautaia le tauofoga ma iloa patino o ai lea e okaina nei mea faigaluega aoga mo le fanau ma faia’oga.”

 

Ina ua fesiligia fo’i le ali’i fa’atonu o a’oga, pe mata ua mae’a nofo sauni le fanau a’oga ma faia’oga, pe afai ae toe fa’afuase’ia ona  toe fa’atautaia a’oga a le fanau i luga o laina o upega tafailagi, ae fa’ailoa mai e ia, “Ua mae’a saunia i latou i le polokalama e fa’atautaia, e mafai fo’i ona fa’aaoga mea ua maua i lenei vaitau i aiga ma totonu o a’oga, toe lava ina maua mai mea faigaluega nei, ona aluga lelei lava lea o le tatou faiga o vasega fa’avetuale e fa’aaoga ai.”

 

“O lo ua i ai se fa’aopoopoga i nei mea faigaluega sa mua’i mo’omia, o so’otaga o le mea faigaluega ma le laina tafailagi lea ua faaleleia i nisi o mea ua oka i le taimi nei, ua fa’aopoopo atu i le oka muamua lea ua soloia nei.”