Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

SUIGA  FA’ASA COVID-19 – TALIA AI LE UMI ATU O FA’ATASIGA EKALESIA

 

O le suiga fou ua i ai nei i aiaiga o le fa’asa a le tatou Malo o lo’o fa’amalosia mo le Coronavairus ua I ai se suiga ua fa’ailoa mai ai.  O lea suiga o lo’o fa’ailoa ai ua fa’ataga faatasiga a Ekalesia i so’o se itula o le aso e ese ai i le mea sa i ai muamua - lea sa fa’asa ai i le va o le 12 i le vaeluaga i le po e oo i le 5 i le vaveao.

 

O pisinisi i le atunu’u o lo’o tumau pea itula e tatau ona tatala ai mai le 5a.m.  se’ia pa’ia le 12:00 i le vaeluga o le po.

 

O lo’o tumau fo’i le fa’atagaga o le Kamupani I’a ma pisinisi o lo’o sapaia lea Kamupani ina ia mafai ona latou fa’afaigaluegaina le toatele o tagata o le atunuu o galulue ai. O lo’o fa’agafua fo’i i latou mai le fa’asa o le tapunia o pisinisi i le 12:00, ae ua i ai lava i latou e fa’atautaia latou galuega i lea kamupani e sili atu nai lo lea itula.

 

Ua tumau pea lava le fa’asa i femalaga’iga a va’alele la’u pasese, i le va o Amerika Samoa ma Hawaii faapea fo’i ma le va ma Samoa, ae ua i ai malaga ua fa’atulaga aua le tautuaina o nisi o gasegase e fia malaga mo talavai, ma le tautuaina o i latou ina ia mafai ona malaga i fafo mo togafitiga ma talavai ele mafai ona faia iinei. E le gata i lea ua fa’atulaga fo’i malaga a va’alele mai Hawaii ina ia toe fa’afo’ia mai ai o tatou tagata sa opea i fafo a’o tatalia ni avanoa e toe taliu mai ai i fanua ma aiga.

 

Ua i ai foi aiaiga o le fia malaga mai i totonu o le atunuu mai Hawaii ua faatulagaina, fa’apea ma Samoa: 

 

• 10 aso e nofo va’ava’aia ai i Hawaii a’o le’i malaga mai, ia faia ai suega fa’alua, pe o mama mai le Covid-19 pe leai, afai e fa’amaonia o maua i le Covid-19, e le mafai ona malaga mai, ae taofia ai i Hawaii e toe togafitia lona gasegase. 

• E ao ina taua’aoina fa’amaoniga o suega nei e faia ao le’i malaga mai le sui i totonu o le atunuu, e fa’iloa mautinoa ai e le o maua o ia i le Covid-19. E fa’alua ona faia suega nei, tasi ae le’i pasi le 3 aso malaga mai, ma le tasi pe a to’ai mai i fanua ma nofova’ava’aia ai mo le 14 aso. 

Ia faailoa mai fo’i e le sui malaga mai pe na maua muamua o ia i le Covid-19 ae ua mae’a ona faia togaifitiga ia te ia ma ua mama mai ai i lea fa’ama’i oti.

Ia mautinoa e malie e nofo va’ava’aia mo le 15 aso pe a to’ai taunuu mai i Amerika Samoa.

O lo’o i le fa’atonu o le Soifua Maloloina le avanoa e mafai ai ona suia nisi suiga e fa’aopoopo i le Fa’asa mo le Covid-19.

O sui uma e fia malaga mai i le atunuu, e tauau e i ai nisi mea e fa’aopoopo atu ia i latou e totogia, ina ia tausoa lua ai le pili mo le fa’atinoga o le feoa’i o va’alele togipau e aumai ai i latou i fanua ma aiga.

O le Fa’atonu o le Soifua Maloloina o le a tu’uina i ai le faiva e nate suia ai nisi aiaiga o le fa’asa lenei, mo nisi e fia ulufale mai. Peita’i o le fa’atagaga e fa’amalosi na suiga e fa’ato’ai mai uma e le afioga le Kovana Sili.

 

AIAIGA O LE AUMALAGA MO LE AUMlALAGA LONA LUA  Mati 10, 2021:

 

O i latou uma ua filifilia e avea o se tasi e malaga toe taliu mai i fanua ma aiga i Amerika Samoa ua mae’a ona logoina i latou e tapea mea uma ua aiaia mo le avea ai ma se tasi o lena aumalaga ia Mati 10, 2021.

 

O le nofo va’ava’aia mo le aumalaga e fia malaga mai ia Mati 10, 2021 e tatau ona mae’a i ai nei i Hawaii mai ia Fepuari 25, e amata ai ona faia latou tui ma suesuega e tapena ai mo le malaga mai. O se fa’amatalaga aloa’ia mailea a le Ofisa o le Medicaid lea fo’i e aiaia ma fa’atulaga lea faigamalaga mai ma le malaga atu foi i Hawaii i lea lava aso.

 

Ua fa’amautu mai fo’I e tusa ma le 200 o i latou ua mae’a tuuina i lea lisi o le aumalaga lona lua.

 

Ua mana’omia muamua lava ona fa’auia mai le fa’amaoniga e nei sui e fia malaga mai, o lo’o alaala tumau pe o nisi fo’i o tagatanuu moni o Amerika Samoa i latou nei pe afa e fia malaga mai i lenei aumalaga. E le gata i lea ae ua mana’omia ona fa’auia muamua mai le latou vaega o le peimeni e ao ina totogia e le tagata malaga mo lona nofova’ava’aia, a’o le’i to’ai taunuu ane i Honolulu Hawaii.

 

O le tinoitupe ua fa’atulaga nei mo le tagata malaga e $500. O le fanau e itiiti ane i le 2 tausaga le matutua, e leai se latou vaega e totogia o le nofova’ava’aia fa’apea foi ma se pasese e malaga mai ai i le va’alele.

 

O i latou foi na malaga atu i fafo i malaga muamua na fa’atulaga e le Malo e o atu ai i latou e fa’aauau togafitiga o le ave fo’i i ai le fa’amuamua e malaga mai ai i lenei faigamalaga lona lua o i latou e toe fia fo’i mai i aiga. Ua fa’ailoa mai e 30 nofoa ua fa’atulaga mo lea vaega o le pasese a le va’alele lea.

 

Ua fa’atulaga fo’i le 50 o nofoa o lea va’alele e fa’aaogaina lea e le Malo ma e fa’atautaia mai e le Ofisa o le Kovana le fa’asologa o e mafai ona malaga i nei nofoa. Ua fa’ailoa mai o le a va’ai toto’a lava i le mafuaga e afua ai ona fia malaga mai ai i latou ma i latou fo’i e malaga ese atu foi mai le tatou teritori.

 

O nisi e matua tatau i ai nei nofoa o le fanau aoga ua taliu mai ma isi fo’i e fia malaga atu i fafo. O nisi o avanoa e tuuina atu lea i le vasega o tagata faigaluega i agava’a e faigata ona maua, fa’atasi ai ma avanoa mo tagata faigaluega a le Malo Tele i ona ofisa ma matagaluega i le tatou nei malo.

 

Ua fa’aagaaga fo’i avanoa nei mo le vasega o pisinisi tumaoti i ni a latou avanoa e fia fa’atumuina ma fesuia’iga o tofiga a le Feterale o galulue iinei. E pei ona fa’ailoa mai, o le a filifili lava i latou e malaga i nei avanoa pe’afa’auia le talosaga ma fa’ailoa le mafuaga o le fia malaga i fafo.

 

FAI LE SAO O AMERIKA SAMOA – VA’A O LE VATEATEA TULAUELEELE I MARS

 

Ua fiafia tele nisi o le auaiga o Kneubuhl  e fa’ailoa mai se tasi o latou tama fanau, o se alo fo’i e fa’asino i se tasi o alo o Amerika Samoa Douglas Kneubuhl ma le faletua o Allison Kneubuhl ua avea ma se tasi o ave va’a o le vateatea lea ua fa’ailoa mai, ua tulauellele nei le va’a o lo’o aofia ai o ia i lona fausaga. O le ali’i talavou o Jack Kneubuhl, o matua o lona  tama o le faipisinisi lauiloa i le tatou atunuu mai le amataga o le  vaitausaga 1900.

 

O le ROVER a le NASA lea ua tulaueleele nei i le paneta o Mars, o se tasi o masini na aofia ai lenei atali’i o le atunuu i lona fausaga mai le amataga. Ua faailoa mai na tulaueleele ma le saogalemu lea Rover i le aso 18 Fepuari, 2021. E faigaluega Jack Kneubuhl o se tasi o le pulega a le Sierra Nevada Corpotation Inc. lea e fa’akonekarate e le NASA latou te fausia latou va’a o le vateatea. O se tasi lea o latou va’a na fausia ua tulaeleele ma le saogalemu.

 

Ua maliu le tama o Jack, le atali’i na soifua a’e i Amerika Samoa, Doug Kneubuhl ae o lona uso o Mark Kneubuhl, o s e tasi o tusitala a le Samoa News i aso ua mavae, o lo ua alaala tumau fo’i i Texas, ua ia fa’ailoa maia le agaga fa’afetai ma le mitamita faia’e o i latou uma o le auaiga  o Kneubuhl, ona o le fanau ma latou taumafaiga i tomai ua matou maua mai aoaoga.

 

O le galuega sa galue ai Douglas a’o i ai i Amerika Samoa o le   Pailate lea i le Kamupani va’alele a le South Pacific poo le SPIA i na vaitau o i ai lea Kamupani va’alele i Amerika  Samoa.

 

Ua fa’ailoa mai e Mark, “E masani lava ona ou va’aia va’a o le vatea ua feoa’I mai luga o ao, e faamanatu mai pea ia te a’u, o se tasi lea o va’a omlo’o gapatia ai le atalii ma o se fiafiaga foi lea e lagona i le loto ma le agaga, ona ua faitaulia Amerika Samoa i ni galuega tetele fa’apea, ona o tautua a fanau.”