Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

POLOKA ALATELE ASO FARAILE - FA’AMAE’A GALUEGA ALATELE NUUULI

 

O le galuega ua toeititi nei mae’a lelei sa matua toe sua esea uma le toega o le alatele sa i ai, ae toe soso’o mai le fa’asimaina o le vaega o le alatele se’ia oo mai i le magatolu e aga’i atu i totonu o le afio’aga i Nuuuli. 

 

O se vaega o lea galuega e tatau lava ona taofia ai le fegasoloa’i o ta’avale a le mamalu lautele o le atunuu, ma sa fuafua tatau lelei e le aufaigaluega ina ia faia lea tulaga, i le aso malolo lelei o le atunuu, le aso Faraile ua te’a.

 

Na taofia fetogia’i itu taitasi o le alatele, ae se’i fa’amae’a galuega o totoe e sua ese ai le alatele fa’ata, ae se’i fa’aleleia atili le alatele ina ia le toe to’a le vai i le nofoaga fa’atali pasi lea e muamua lava i le ulufale mai i le afio’aga o Nuuuli.

 

Fa’ailoa mai e le susuga Tia Lutu Afoa, “O le galuega lenei na ala ona toe fa’aleleia ona ua matauina e le Matagaluega o Galuega e tatau ona toe inisinia lelei le fausaga o le alatele, aua e to’a le vai i le fale fa’atalipasi, ma e le tafe ese fo’i le vai.”

 

E le gata i lea, ae tatau ona galueaina lelei alasavali ma le ala laupapa ia mautu lelei le fa’asimaina, aua e ono motusia pe a toe tetele fo’i tafega aua ua siakia e Inisinia a le Matagaluega o Galuega, e le o toe mamao ae solofa lea ala laupapa ona ua aia le itu i uta lea muamua oo mai i ai tafega a le vai pe a timuga ma louloua aso.”

 

O le galuega la lenei ua aofia fa’atasi ai le fausaga o alasavali ia mautu lelei, toe fa’auia ese mai le vai to’a mai tafega ia lelei ona tatafe ese le tafega o vai mai timuga tetele, e afua mai le fale fa’atalipasi se’ia oo lava i le auvai. Ia toe fa’amalosia mai le gutu o le alalaupapa ina ne’i motusia le alatele, ma ia inisinia lelei le galuega ia le toe va’aia ni fa’aletonu e fa’aolioli mai le lumana’i ona tafega o vai ma le vaitafe fo’i latou ia tatafe sa’o i le sami. O le a fausia fa’amautu atili fo’i ma auvai o le vaitafe lea, ma ua va’aia o le a fa’amae’a tonu lenei galuega toe fa’aleleia o le alatele ma alavai fa’atasi ma le ala laupapa ma tafega o vai i le 4 ai o vaiaso talu ona fa’atino le galuega i Nuuuli.

 

O le tala mai, e le o silafia e lea sui o le Kamupani le tau o le galuega, ae o lona tiute ua fa’atino fa’atasi ai ma ali’i inisinia o lo’o ua faafaigaluegaina e le Paramount Builders lea e fa’atinoa lea galuega toe fa’aleleia atili o le alatele ma alavai, Edgar ma Edmund Occena, o se ‘au uso lava i la’ua.

 

O ali’i fo’i o mafai ona faatulaga atu e le Matagaluega o Galuega Lautele a le Malo mo lea galuega o le susuga Alofa ma Malo. O le a maua tonu le tau o lea galuega pe a mae’a ona fa’aleleia uma mea ua fuafua le matagaluega e ao ina fa’aleleia atili.

 

6 SUIGA FA’AVAE E LE TALIA E LE AUPALOTA - 5 TALIA SUIGA

 

E 11 le aotelega o vaega o le fa’avae sa tuuina atu i sui palota uma i le atunuu, pe suia pe leai. Ua mae’a le sailiga o finagalo o le atunuu, ma ua fa’ailoa mai lo latou finagalo e ala i a latou fa’ai’uga poo le tali mai i le palota: Te’ena suiga mo le 6 ae talia suiga mo le 5 o nei mea na moomia ona palota ai.

 

Ua ioeina e i latou le 5 o mea nei:

• Tuuina atu le aia a le sui mai Swains e palota ai i mataupu e iloiloina i totonu o fonotaga a le Maota o Sui. 55% na palota Ioe mo lea suiga.

• Ioe mo le fa’atulagaga o se ala e mafai ai ona fa’atula’ia ese se Kovana ma le Sui Kovana filifilia - 61% na palota ioe.

• Suia le fa’aupuga o le Malo o Amerika Samoa mai lena fa’amauga i le Amerika Samoa Malo i le fa’aperetania - 58% na ioe.

• Suia mai le igoa o Mauputasi i le Ma’oputasi i faamaumauga uma 55% na palota Ioe.

• Suia mai le igoa Leasina ia Leasina ma Aitulagi o se itumalo fa’apalota - 55% i latou na Ioe.

O suiga o le Faavae o lo’o te’ena e le mamalu o e na palota o le atunuu, palotaga 2022:

• Avatua le pule i le Kovana na te filifilia ai le Fa’amasino Sili ma Faamasino Sili Lagolago, ae fa’amaonia e le Fono Faitulafono; 66% na palota Leai.

• Ave’esea le Malosi’aga mai le Failautusi o le Initeria e suia ai I’uga a le Fa’amasinoga. 60% na palota Leai.

• Ave’esea le malosi’aga mai Failautusi o le Initeria e na te suia ai faai’uga a le Kovana Sili i lana palota e tasi; 62% i latou na palota  Leai.

• Toe faaopoopo atu nisi sui ta’itasi i le Itumalo o Ituau ma le Tualauta i le Maota o Sui o le Fono Faitulafono: 51% i latou na palota Leai.

• Fa’aopoopo mai le Nuu o Malaeimi ile Ituau - 52% na palota Leai.

• Fa’aooopo le lua Senatoa mo le Manu’atele 62% i latou na palota Leai.

 

O suiga uma ua mae’a fa’ailoa ai le finagalo Ioe o le au palota o le a fa’auia atu i le Failautusi o le Initeria mo lana fa’ai’uga ae le’i tuuina atu i le Konekeresi a le Iunaite Setete mo le fa’aiuga tamau.