To’alima pasese ua taofia i Honolulu ina ua faamaonia le aafia i le siama
Pago Pago, AMERIKA SAMOA
E to’alima le aofa’i o le pasese mai le aofaiga atoa e 166 ua le mafai ona malaga mai i le malaga faapitoa lea ua fuafua mo le aso 29 o Ianuari, 2021, ina ua faamaonia i suega sa faia i Honolulu i le vaiaso nei le aafia o i latou i auga o le siama o le gasegase o le COVID-19.
O se faamatalaga lea na mafai ona tuuina mai e sui o le Komiti Faapitoa o loo gafa ma tapenaga mo le vaalele lea ua fuafua e toe faafo’i mai ai le atunu’u o loo poloka i Hawaii ma Amerika talu ona tapunia mai malaga a va’alele i le masina o Mati o le tausaga na te’a nei.
O le taeao o le aso Lulu o le vaiaso nei na valaauina ai se feiloaiga faapitoa a le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu Peleti Mauga ma sui o le Komiti o le Puipuiga o le Faama’i o le COVID-19, mo le faalauiloaina o nisi o faamatalaga e ao ona silafia e le atunu’u. Sa valaaulia ai fo’i ma sui o le Vaega Faasalalau i lea fonotaga.
O sui o le Komiti Faafoe o le Puipuiga o le Faama’i e aofia ai le Taitaifono o le Komiti Faafoe, le afioga i le Lutena Kovana ia Talauega Eleasalo Ale, o le afioga a Faumuina J. Taufete’e; afioga Motusa T. Nua, faapea ai ma le susuga i le Foma’i ia Dr. Saipale Fuimaono.
Na taua Motusa e faapea, o i latou e to’a 166 lea na fuafua e malaga mai i le vaiaso fou, sa faia uma a latou tui puipuia mo le siama i le aso Gafua o le vaiaso nei, o le aso lava fo’i lea na amata ai loa ona taofia i latou i se nofoaga faapitoa i Honolulu mo aso e 10, a o lumana’i ai le malaga mai i le va’alele.
O le mae’a ai o le tui lona 2 sa faia, na faamaonia ai loa le aafia o le to’alima o i latou nei, ma faia ai loa le faaiuga ina ia taofia i latou i se nofoaga faapitoa ao faagasolo ai togafitiga mai le gasegase.
E le i finagalo le ali’i Foma’i ia Dr. Fuimaono e faamatuu mai faamatalaga e tusa ai o lenei mataupu ina ua fesiligia e le Samoa News, peita’i na faauilavea le Lutena Kovana ma ia saunoa e faapea, e le tatau ona taofia le faamatu’u atu o faamatalaga nei i le atunu’u, ae ao lava ona silafia e le atunu’u mea uma o loo tutupu.
Na faafetaia e Talauega le polokalame ua mafai ai ona galulue faatasi sui o le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma le Falema’i o le LBJ i Amerika Samoa nei faapea ai Honolulu, mo le taumafai lava ina ia tuu faatasia malaga e toe faafo’i mai ai le atunu’u i o latou aiga, atoa ai ma le taumafai ina ia mautinoa e le ulufale mai i le atunuu se tasi o loo masalomia pe ua faamaonia fo’i le aafia i le siama.
Na faafetaia e Faumuina le fuafuaga e pei ona taofia ai tagata ua fuafua e malaga mai i Honolulu mo aso e 10, a o lumana’i ai le malaga mai i Amerika Samoa. A taunu’u mai le malaga i Amerika Samoa, ona toe taofia foi lea o le pasese uma e to’a 161 o le a malaga mai i le Fale Talimalo o le Tradewinds mo le 14 aso e pei ona masani ai.
O le fonotaga lea fo’i lea na maua ai loa le avanoa o le afioga i le ali’i Kovana e faalauiloa ai i le atunu’u nisi o fuafuaga mo le malaga mai o le va’alele mai Hawaii i le faaiuga o le masina.
Na faafetaia e Lemanu le tapuaiga mau a le mamalu o le atunu’u i ona motu eseese e fia, aemaise ai galuega fita o loo faatinoina e susuga i Faafeagaiga i soo se Fata Faitaulaga, e ala i le tuuina atu lea i luma o le Atua o le faamoemoe a le malo.
“E tele tapenaga mo lenei faamoemoe ae o le itu taua e pei ona molimauina, o loo gasolo lelei tulaga uma mo le puipuiga o le atunu’u,” o le saunoaga lea a Lemanu.
“E faafetaia ai le afioga i le ali’i Kovana ia Lolo ma lana nofoaiga ua mavae atu, i lo latou naunau e faatumauina pea puipuiga o le atunu’u mai lenei faama’i, peita’i o le itu e tatau ona outou silafia, e le o manatu mama fo’i le faigamalo fou e pei ona tula’i mai i le talosaga mai pea o le atunu’u ua toe fia fo’i mai i aiga ma o latou laufanua.”
“Ou te ta’utino atu i le atunu’u, ua lava tapena sui o le Matagaluega o le Soifua Maloloina faapea ai ma le Falema’i o le LBJ i soo se auala e tali atu ai pe a tula’i mai se faalavelave i se taimi o i luma. E le gata ua tapena foma’i, tapena le aufaigaluega, ae ua atoatoa fo’i mea uma e aofia ai masini, o tui ma isi uma mea e mana’omia mo le faia o togafitiga pe a aafia se tasi i le siama.”
O lo o faaauau fo’i fesootaiga vava lalata a le faigamalo ma le Ofisa o le Initeria, tauala atu i se tasi o tama fanau a le atunuu, le susuga a Nikolao Pula, faapea ai ma le Faletua ia Lydia Faleafine Nomura lea o loo fai ma sui o le Initeria i totonu o Amerika Samoa.
Ua silia i le to’a 1,300 le aofa’i o le atunu’u ua mae’a ona lesitala mo le malaga mai i le atunu’u, i se fuafuaga faapitoa na tuu faatasia e le Matagaluegao le Soifua Maloloina a le malo. O lea numera e pei ona saunoa le afoioga i le ali’i Kovana, o le a mafai ona vave faaitiitia pe afai e amata ona malaga mai va’alele i le faaiuga o le masina nei.
Talu ona amata mai le faagasoloina o tui mo puipuiga o le siama e oo mai i le vaiaso nei, e tusa ma le to’a 4,705 le aofa’i o le atunu’u ua mae’a ona faataunuu a latou tui muamua, ae to’a 733 ua mae’a ona faatino a latou tui lona lua. Talu ai le taua tele o tui puipui nei mo le atunu’u, ua talosagaina ai e le ali’i Kovana le mamalu o le atunu’u ina ia faagasolo mo le faia o tui puipui manu e lei taunu’u mai le malaga a le va’alele i le faaiuga o le masina nei.
Ua mae’a ona faatinoina tui mo le to’atele o tagata o loo galulue e ofo atu fesoasoani i taimi o faalavelave e aofia ai foma’i, tausi ma’i, ma sui uma o le malo e muamua tali atu i faalavelave faafuase’i. O le vaiaso na te’a nei na faia ai tui puipui mo le mamalu o tagata matutua e ta’i 65 tausaga le matutua ma luga atu.
O le aso, Aso Faraile, Ianuari 22, 2021 lea ua faatulaga e tatala atu ai loa le avanoa mo soo se tasi o le atunu’u e fia faataunuuina sona tui puipui mo le siama. E ui e le faamalosia peita’i e fautauina le atunu’u atoa ina ia faataunu’u a latou tui mo le puipuia o aiga.
E amata mai i le 16 tausaga le matua ma luga atu i latou e mafai ona faia tui muamua, ae amata mai i le ta’i 18 tausaga le matutua ma luga atu e mafai ona faatino tui tai lua.
O le vaiaso nei lea na faataunuuina ai tui mo ni isi o taitai o le atunuu e aofia ai afioga i Senatoa ma o latou aiga, ma le faamoemoe e tatau ona amata faagasolo loa tui puipuia nei mo soo se tasi.
O le vaiaso na te’a nei na taunu’u mai ai le isi sapalai o tui puipui mo le Soifua Maloloina, ma ua maitauina le lava tapena o i latou mo le tali atu i soo se taimi e tula’i mai ai se faalavelave i pasese o le a malaga mai i Hawaii i le faaiuga o le masina nei.
E pei ona faalauiloa e sui o le Komiti Faafoe mo puipuiga o le Faama’i, faatoa mafai ona faamaonia le aso mo le isi malaga a le va’alele mai Hawaii pe afai ae mae’a ona faataunu’u fuafuaga uma mo le ulua’i malaga i le vaiaso fou. O le aso 21 o Fepuari lea ua fuafua mae’a ai ona taofia le pasese mo le 14 aso, ma faataga ai loa i latou uma e toe fo’i atu i o latou aiga.
E 2 vaiaso e mana’omia e le aufaigaluega ma le Komiti Faafoe e toe faatulaga ai a latou fuafuaga e moomia ona i ai, e aofia ai ma le faatulagaina o vailaau, fesuia’i sui o i latou e tiute i nofoaga taitasi, faatoa mautu ai loa le taimi mo le isi malaga lona lua.
Na faai’u le saunoaga a le ali’i Kovana i lona fautuaina lea o le atunu’u ina ia nonofo tatalo e leai se mea e faigata i le Atua.